Ovo djelo napisali su Nicole McNeilly, Saiyyna Vasileva, Matilde Brambilla, Ping-Yi Lin i Eleni Hamhougia. Zahvaljujući Centru za utjecaj Erasmus, Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu (Ellen Loots, Marjelle Oosterling-Vermeulen i Emiel Gieles).
Što je ponovna uporaba i zašto je važna?
Iako postoje različite definicije i shvaćanja, u inicijativi Europeana ponovna uporaba definira se kao mogućnost „korištenja digitalnog objekta ili metapodataka koji su dostupni na internetu dijeljenjem, kopiranjem, istraživanjem, prikazivanjem, izmjenom ili objavljivanjem”. Cilj ovog istraživanja bio je pomoći nam da napredujemo ne samo u mjerenju slučajeva ponovne uporabe sadržaja europske digitalne baštine, već i potencijalnog učinka te ponovne uporabe i njezina doprinosa trostrukoj socijalnoj, digitalnoj i ekološkoj transformaciji Europe.
Više od 59 milijuna artikala od više od 3500 pružatelja podataka dostupno je na internetskoj stranici Europeane. 42 % tog sadržaja dostupno je svima kako bi ga oni mogli slobodno ponovno upotrijebiti. Naše istraživanje i iskustvo pokazalo je da postoji specifična publika koja zaista može imati koristi od uživanja i ponovnog korištenja baštine, kao što su edukatori, istraživači, kreativci i oni u turističkom sektoru.
Što je problem?
Zahvaljujući istraživanju koje su proveli stažistica zaklade Europeana Saiynna Vasileva i studenti Matilde Brambilla, Ping-Yi Lin i Eleni Hamhougia iz skupine Erasmus koji istražuju ponovnu uporabu digitalne kulturne baštine u obrazovanju, potvrdili smo da je mjerenje ponovne uporabe (još) teško. Ne postoji sustavna analiza i mapiranje ponovne uporabe u području digitalne kulturne baštine. To je područje još uvijek u nastajanju, a standardizirani pristupi još se razvijaju. Izazovi mjerenja ponovne uporabe slični su u različitim sektorima, uključujući obrazovanje, kreativne industrije ili turizam.
Empirijske, kontekstualne studije uglavnom se oslanjaju na vrste kvalitativnih istraživanja kao što su intervjui i studije slučaja, s malo kvantitativnih, velikih podataka ili automatiziranih istraživanja. Na standardiziran način teško je mjeriti vrijednost ili učinak ponovne uporabe podataka. Kvalitativna istraživanja i pristupi praćenju ponovne uporabe nude veliku vrijednost uz kvantitativne parametre te stoga moraju imati dovoljno resursa.
Mjerenje ponovne uporabe i utjecaja predmeta stavljenih na raspolaganje putem platforme Europeana.eu
Promatranje koliko se često predmeti preuzimaju s portala Europeana.eu jedan je od mogućih pokazatelja ponovne uporabe. Međutim, kvantitativni pokazatelji daju nam malo uvida u kvalitetu iskustva i angažmana. Što je učinjeno s objektom nakon što je preuzet? Koju vrijednost to donosi ponovnoj upotrebi i kakav učinak to stvara u društvu?
Mnogi objekti na stranici Europeana.eu mogu se besplatno preuzeti kako bi se mogli koristiti i uživati bez ikakvih ograničenja. Uklanjanje takvih prepreka ponovnoj uporabi zaista je važno za inicijativu Europeana. Međutim, to znači da nam nedostaju načini da izravno ispitamo ponovne korisnike našeg sadržaja.
Uglavnom se oslanjamo na ponovne korisnike koji dijele način na koji ponovno upotrebljavaju podatke. U različitim se studijama spominje vrijednost anegdotalnih priča u praćenju i razumijevanju slučajeva ponovne uporabe i njihova učinka. Biti u izravnom kontaktu s ponovnim korisnicima pomaže nam da izradimo studije slučaja i naučimo kako podržati različite vrste publike za ponovnu uporabu i ponovnu uporabu.
Inicijative Europeane kao što su Digital Storytelling Festival ili GIF IT UP mnogo nas uče o tome kako se naši objekti mogu ponovno upotrijebiti i stvoriti vrijednost. Međutim, općenito je mnogo češće pratiti ponovnu uporabu kada se dijeli na društvenim mrežama. Najpopularniji mjerni podaci o upotrebi i ponovnoj uporabi uključuju broj ukupnih preuzimanja, klikova, pogodaka i mjernih podataka na društvenim mrežama. To su „često podaci koji su tehnički najjednostavniji za prikupljanje [koji su prikupljeni], umjesto podataka koji bi bili korisni za priopćavanje vrijednosti njihovih internetskih zbirki”.
Ponovna uporaba 3D objekata
3D ponovna uporaba već je dio mnogih inicijativa u području turizma. Aplikacije i projekti za virtualno iskustvo (uključujući pripovijedanje putem virtualnih izložbi) porasli su tijekom ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 kada je niz muzeja razvio 3D internetske ture kako bi privukao posjetitelje.
3D sadržaj također je važan prioritet podatkovnog prostora. Kako je navedeno u Preporukama Europske komisije iz 2021. za zajednički podatkovni prostor Europeane za kulturnu baštinu, cilj je da države članice do 2030. zajednički doprinesu s više od 16 milijuna zapisa i daju prednost 3D digitalizaciji ugroženih spomenika baštine i spomenika baštine vrijednosti na nacionalnoj razini. Često se navodi vrijednost visokokvalitetnog 3D sadržaja za ponovnu uporabu: podupire očuvanje i obnovu baštine, imerzivna iskustva učenja te veću dostupnost i uključivost; te nadahnjuje novu kreativnost ili inovativnost i angažman publike u pogledu baštine.
Međutim, još ne znamo kakvu vrstu učinka ponovna uporaba 3D sadržaja stvara za ponovne korisnike ili za društvo te razlikuje li se ta vrijednost od drugih vrsta predmeta. Ovo je novo područje istraživanja: naše istraživanje nije pronašlo posebne studije u kojima bi se razlikovala ponovna uporaba 3D materijala i ponovna uporaba drugih digitaliziranih vrsta predmeta kulturne baštine, osim ponovne uporabe 3D materijala u aplikacijama za virtualnu stvarnost/AR/MR.
Učenje iz autohtone baštine
U studijama koje su usmjerene na digitalizirane zbirke autohtonih naroda, ponovnu uporabu u autohtonim zajednicama i njihov učinak obično se uzimaju u obzir društvene i emocionalne vrijednosti. Također usvajaju teorijske okvire koji pomažu u kategorizaciji i proučavanju učinka digitalizacije i ponovne uporabe na promišljeniji način. U studiji objavljenoj 2022. navodi se da brojčani parametri ne obuhvaćaju učinak na zajednicu: umjesto toga, priče i narativni računi mogu pružiti bolji uvid u učinak digitaliziranih zbirki na zajednice.
Kategorije vrste učinka digitalnih zbirki na autohtone zajednice mogu se upotrijebiti kao metoda šire analize društvenog učinka digitalnih zbirki jer je to primjenjivo na mnoge različite zajednice koje se ponovno koriste. U izvješćima u kojima se uzimaju u obzir autohtone zajednice i arhivi naglašava se i usmjerenost na kvalitetu u odnosu na količinu te „usporavanje”kako bi se obratila pozornost na način na koji se znanje čuva i prenosi.
Buduće prilike za mjerenje i razumijevanje vrijednosti ponovne uporabe
Izazov je mjerenje napretka digitalizacije u europskom sektoru digitalizacije, osim mjerenja onoga što se pruža Europeani i općenito, što se uzima u obzir na nacionalnoj razini.
Naša istraživanja otkrila su nekoliko dodatnih pokazatelja koji bi nam mogli pomoći u mjerenju vrijednosti ponovne uporabe u ovoj široj slici. Moramo različito gledati na različite publike u području ponovne uporabe, kao što su obrazovanje i turizam, jer ne možemo očekivati da će svi trendovi i iskustva u području ponovne uporabe biti isti.
Važno je napomenuti da je naše istraživanje potvrdilo ono što se prije pretpostavljalo: da je praćenje slučajeva ponovne uporabe teško i da zasad zahtijeva znatnu ručnu pozornost i trud. Istodobno bi trebalo istražiti nove (automatizirane) alate, uključujući umjetnu inteligenciju, za njihovu sposobnost učinkovitijeg snimanja i opsežnijih kvalitativnih slučajeva ponovne uporabe. Kombinacija tih dvaju pristupa je vrijedna. U slučajevima u kojima inicijativa Europeana sudjeluje ili vodi inicijative za olakšavanje i poticanje ponovne uporabe i dalje ćemo detaljnije razmatrati ostvareni učinak. To bi moglo pomoći u otkrivanju kvalitativnijih pokazatelja ponovne uporabe koji bi bili korisni i za Europeanu, podatkovni prostor i za širi sektor.
Saznajte više
Za cjelovitu sliku istraživanja pročitajte izvješća o pokazateljima ponovne uporabe i Europeana Education - možete ih preuzeti i u nastavku.
Kako biste nastavili rasprave, povezali se s kolegama i podijelili najbolje prakse, pridružite se Europeana Impact zajednici i našoj LinkedIn grupi kako biste podijelili resurse koji mogu proširiti naše zajedničko znanje.