Preispitivanje Direktive o autorskom pravu iz 2019.

Proteklih smo godina opsežno pisali o trenutačnom stanju autorskih prava u Direktivi o jedinstvenom digitalnom tržištu i njezinim odredbama kojima se podupire digitalizacija i širenje kulturne baštine.

Na primjer, usredotočili smo se na javnu domenu i na iznimku očuvanja, koja omogućuje izradu kopija materijala koji su dio zbirke institucije kulturne baštine (CHI) , na bilo koji način i bez ograničenja količine, bez obveze traženja dopuštenja nositelja prava. Ispitali smo i odredbe o nedostupnim djelima u skladu s kojima HZZO može staviti na raspolaganje materijale zaštićene autorskim pravima koji su dio njihovih zbirki na internetu, a da pritom od nositelja prava ne traži pojedinačno dopuštenje, nakon poduzimanja određenih koraka.

Nadalje, rekli smo vam kako različite zemlje u EU-u provode te „pravne dozvole” u svoje nacionalno pravo, primjerice u Italiji, Švedskoj i Litvi.

Kao i u svim direktivama Europske unije, postoji trenutak u kojem se analizira njihov praktični učinak kako bi se ocijenilo jesu li ostvareni njihovi ciljevi. To se sada događa, počevši s revizijom Direktive koju je proveo vanjski konzultant Verian Group zajedno s još dva partnera. Preispitivanje uključuje anketu koja završava 14. lipnja 2026. Na temelju rezultata studije službe Europske komisije koje nadziru Direktivu procijenit će potrebu za mogućim zakonodavnim revizijama.

Još od donošenja Direktive pratimo njezinu provedbu u praksi i primijetili smo da bi male zakonodavne promjene mogle dovesti do mnogo učinkovitijeg rezultata. Smatramo da revizija Direktive pruža dobru priliku za to i da je važno da KZI aktivno sudjeluje u anketi i razgovorima. Kad bude dostupno, podijelit ćemo više informacija putem kanala Europeana i upravo smo objavili svoje stajalište o tome kako bi se Direktiva trebala promijeniti.

Digitalni skup podataka

Europska komisija predstavila je prijedlog o „digitalnoj skupnoj” uredbi, zakonodavnu inicijativu kojom se različite pravne odredbe objedinjuju u jedinstveni instrument radi jednostavnosti i učinkovitosti. Na primjer, njome se Direktiva o otvorenim podacima i Akt o upravljanju podacima uključuju u Akt o podacima.

Skupna uredba trebala bi dovesti samo do tehničkih izmjena, ali prijedlogom se uvode znatne (a ponekad i kontroverzne) izmjene različitih direktiva i uredbi, kao što je Opća uredba o zaštiti podataka.

Predložene izmjene koje najizravnije utječu na sektor kulturne baštine unesene su u Direktivu o otvorenim podacima, odnosno dodavanjem da bi bilo moguće naplaćivati veće naknade vrlo velikim poduzećima i uspostaviti različite uvjete pristupa podacima i njihove ponovne uporabe.

U Direktivi o otvorenim podacima opće je načelo da organizacija javnog sektora za kulturnu baštinu ne bi trebala naplaćivati nikakve naknade za pristup svojoj dokumentaciji. Ako se naknade naplaćuju, njihov izračun mora biti transparentan i mora biti opravdan troškom pripreme podataka za pristup. U Prijedlogu o digitalnoj skupnoj uredbi primjenjuje se potpuno drugačiji pristup i navodi se da „tijela javnog sektora mogu odrediti više naknade za ponovnu uporabu podataka i dokumenata od strane vrlo velikih poduzeća” na način kojim se olakšava „povrat ulaganja”. Dodaje i da se njima mogu utvrditi „posebni uvjeti za ponovnu uporabu podataka i dokumenata od strane vrlo velikih poduzeća”.

Zaklada Europeana dostavila je odgovor na javno savjetovanje koje je bilo otvoreno do 13. ožujka 2026. U ovom odgovoru:

• Naveli smo da cijenimo mogućnost uvođenja viših naknada za ponovnu uporabu podataka i dokumenata u velikim poduzećima jer ti korisnici imaju sredstva za osiguravanje financijske održivosti upravitelja podacima, ali smatramo da bi se te naknade trebale naplaćivati za pružanje usluge, na primjer za skupne podatke pripremljene za učenje u području umjetne inteligencije, a ne samo za pristup podacima.
• Ustrajali smo na potrebi zaštite otvorenog licenciranja i upozorili da bi uvođenje posebnih uvjeta na razini pristupa moglo ometati napore za stavljanje materijala na raspolaganje pod otvorenim licencama, kao što su Creative Commons licence.
• Potaknuli smo preispitivanje pravila kojima se uređuju isključivi aranžmani, kao što su ona koja se primjenjuju na projekt Google Books. Iako bi poduzećima moglo biti potrebno razdoblje isključivosti kako bi ostvarila povrat ulaganja, a takva su ulaganja vrijedna za sektor kulturne baštine, to bi razdoblje trebalo ograničiti na vrlo strogi minimum. U suprotnom se njome velikom sudioniku na tržištu daje nenamjerna prednost, čime se ugrožavaju neki od ciljeva prijedloga o digitalnoj skupnoj uredbi, te se društvu u cjelini oduzimaju vrijedne mogućnosti upotrebe podataka javnog sektora u posebnim kontekstima, npr. komercijalnim.

Prijedlog se trenutačno preispituje u Europskom parlamentu i Vijeću EU-a.

Obećanje Akta o EIP-u

U Komunikaciji Europske komisije od 29. siječnja 2025. „Kompas konkurentnosti EU-a”, uz daljnje temelje za Europski akt o istraživanju, pojavljuje se jasna strategija. Njime se nastoji ojačati konkurentnost Unije ulaganjem u istraživanje, usklađivanjem nacionalnih zakona te poticanjem razmjene znanja i prekogranične suradnje kako bi se osiguralo da Europa ostane središte za pionirska znanstvena i tehnološka otkrića.

Akt o europskom istraživačkom prostoru (EIP) strateški je pomak prema jedinstvenoj „petoj slobodi” u Europi – slobodnom kretanju znanja – kojom se kulturne i kreativne institucije, kao što su knjižnice, arhivi i muzeji, pozicioniraju kao ključne istraživačke infrastrukture. U okviru programa politike EIP-a za razdoblje 2025. 2027. te se institucije sve više prepoznaju ne samo kao repozitoriji, već i kao aktivni čvorovi u ekosustavu otvorene znanosti, zahvaljujući predloženim reformama kao što su sekundarna prava na objavljivanje. Aktom o EIP-u nastoji se premostiti jaz između očuvanja kulture i tehnoloških inovacija poticanjem inicijativa kao što su zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu i Europski oblak za suradnju u području kulturne baštine (ECCCH) za stvaranje digitalne infrastrukture koja povezuje kulturne infrastrukture i stručnjake diljem EU-a te promicanjem prekogranične suradnje. Tim se naporima osigurava da kolektivno pamćenje Unije bude u potpunosti dostupno najsuvremenijim znanstvenim istraživanjima i društvenom napretku.

Više o direktivi o autorskim pravima i autorskim pravima općenito možete pročitati na internetskim stranicama podatkovnog prostora. Potičemo vas da se pridružite zajednici za autorska prava kako biste saznali više o tim događajima.