Sektor u krizi
Kako je pandemija bolesti COVID-19 pogodila i institucije diljem Europe bile prisiljene zatvoriti svoja vrata posjetiteljima, vidjeli smo da institucije kulturne baštine pokazuju elastičnost kao odgovor na krizu na zanimljiv, kreativan i učinkovit način, posebno kada su njihove zbirke dostupne u digitalnim formatima. Međutim, predstavljeni su i novi digitalni, financijski, strukturni i kadrovski izazovi za sektor u kojem ne postoje dvije institucije. A COVID-19 nije jedina kriza s kojom se suočava sektor kulturne baštine. 2020. je također dovela do dodatnog pritiska da ponovno potvrdi svoju važnost za društvo - društvo koje s pravom zahtijeva bolju zastupljenost svoje raznolikosti iz sektora koji ima povijest predstavljanja uglavnom samo perspektiva elite.
Ali u krizi postoje mogućnosti. Vjerujemo da će kulturni sektor koji pokreće digitalizacija doprinijeti Europi koja se temelji na kulturi, pružajući joj otporno, rastuće gospodarstvo, povećanu zaposlenost, poboljšanu dobrobit i osjećaj europskog identiteta.
Reagiranje i reflektiranje
Kao i mnogi drugi u cijelom sektoru, u Europeani smo poduzeli niz koraka kako bismo odgovorili na krizu, od rada od kuće do internetskih događanja, stvaranja i predstavljanja resursa za stručnjake u tom sektoru, izrade aktualnog uredništva i vođenja sezone Discovering Europe radi promicanja lokalnog turizma. Željeli smo pružiti i promišljen odgovor te smo odvojili vrijeme za promišljanje i planiranje projekta koji bi donio glasove naše zajednice i pomogao nam da utvrdimo kako možemo poduprijeti izgradnju kapaciteta u našem sektoru i utvrditi koje institucije trebaju biti dobro podržane u njihovoj digitalnoj transformaciji. Iz toga su rođena ova dva izvješća.
Stvaranje osjeta
U lipnju 2020. pokrenuli smo niz radionica u kojima smo pozvali našu zajednicu da objedini svoju perspektivu, iskustvo i stručno znanje kako bi se utvrdili novi putovi za digitalnu kulturnu baštinu tijekom i nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. Razgovori i rasprave održani u tim radionicama predstavljeni su u publikaciji Digital transformation in the time of COVID-19 - sense-making workshop findings and outcomes, koju su napisali digitalni stratezi i voditelji radionica Michael Peter Edson i Jasper Visser.
Usporedno s radionicama blisko smo surađivali s neovisnom dobrotvornom organizacijom Culture24 kako bismo izradili komplementarno izvješće „Agenda digitalne transformacije i zaključci i ishodi inicijative GLAM – Culture24”. Razgovorima s osam svjetskih predvodnika u sektoru digitalne kulturne baštine, uzimajući u obzir što pojmovi kao što je „digitalna transformacija” u praksi znače za institucije GLAM-a i pružajući pregled inicijativa za izgradnju digitalnih kapaciteta u tom sektoru, ovo se izvješće temelji na temama koje su proizašle iz radionica kako bi se pomoglo u razvoju zajedničkog razumijevanja onoga što izgradnja digitalnih kapaciteta u našem sektoru doista znači.
Nalazi i rezultati tih izvješća iznimno su bogati i potičemo vas da ih preuzmete i istražite, usporedite svoje perspektive s onima u izvješću i razmotrite kako nam možete pomoći da razvijemo naše razmišljanje. U Zakladi Europeana to smo radili sami i utvrdili smo neke ključne teme koje proizlaze iz oba izvješća, a koje su važne i hitne i koje ćemo istražiti kao prioritet. Nadalje, složili smo se da je potrebna definicija „digitalne transformacije” koja je u interesu naše mreže i surađivat ćemo s našim partnerima u inicijativi (Udruženje mreže Europeana, Forum agregatora Europeana) kako bismo postigli dogovor o tome. Naveli smo tri teme koje smo utvrdili kao najvažnije u nastavku, a za svaku ćemo istražiti pitanja kao što su kako to mijenja ono što radimo i što još moramo učiniti kako bismo poduprli svoje partnere i mrežu?
Digitalne podjele
„Postoji sve veće prihvaćanje potencijala za digitalizaciju, ali istodobno nedostaje zajednički vokabular s kojim bi se o tome moglo razgovarati.”
U izvješćima se ističe da je digitalni jaz mnogo širi nego što smo prije mislili. Te razlike mogu biti društvene i tehnološke, kao i između onih koji mogu pristupiti, zastupljeni su i osjećaju se dobrodošlima zbog digitalne kulturne baštine i onih koji to ne čine. Razlika postoji i između zemalja koje imaju dobro formulirane digitalne strategije i infrastrukture i onih koje to ne čine. Te razlike postoje među institucijama koje imaju različite razine digitalnih kapaciteta i sposobnosti, pa čak i unutar institucija u kojima osoblje ima različite razine digitalne pismenosti i vještina. Ključno je da se digitalne podjele odnose na naše procese jednako kao i na sustave, a na ljude jednako kao i na hardver. Za premošćivanje tih podjela bit će potrebne različite strategije, uključujući istraživanje načina na koji naše mreže i diskursi postaju raznolikiji i uključiviji; te istodobno istražiti kako možemo povećati razinu tehnološke zrelosti među institucijama i zemljama u Europi.
Agencija za promjene
„Postoji snažna želja za promjenom u sektoru, ali postoji osjećaj nemogućnosti da se na nju djeluje.”
Budući da se digitalna pismenost odnosi i na razumijevanje tehnologije i na ljudsku dinamiku promjena, oba izvješća upućuju na potrebu da stručnjaci razviju „meke vještine” kao što su empatija, suosjećanje, uvjeravanje, upravljanje promjenama, suradnja i druge „nedigitalne” vještine kako bi bili spremni za digitalne promjene, podupirali ih i predvodili ih. Te vještine, u kombinaciji s digitalnim vještinama, mogu pomoći u poticanju digitalno pismenog vodstva na svim razinama organizacija. To znači da moramo sami razviti te vještine i razviti didaktičke pristupe za prijenos tih vještina, u širim razmjerima, putem udruženja Europeana Network i foruma Europeana Aggregators. Te ćemo uvide morati uzeti u obzir pri razvoju okvira za izgradnju kapaciteta u nadolazećoj godini.
Suradnja je ključna
„Moramo smatrati da je sektor GLAM-a „jedno veliko poduzeće”. Poput multinacionalne organizacije, u tom poduzeću već dijelimo infrastrukturu, resurse, znanje i iskustva te bismo to mogli učiniti više u budućnosti.”
Kao temelj za većinu rasprava na radionicama, uspješne primjere inicijativa za izgradnju kapaciteta i sama izvješća, suradnja se smatra ključnim načinom za podupiranje i razvoj digitalnih vještina i pismenosti ljudi. U scenariju u kojem se mnogi muzeji, knjižnice i arhivi suočavaju s (financijskim) poteškoćama bit će još važnije nego prije pronaći učinkovitost i ekonomiju razmjera. Sudionici radionice primijetili su koliko je važno dati prostor za rješavanje tih izazova s vršnjacima. Morat ćemo saznati gdje su najhitnije potrebe, razviti više tih mogućnosti kako bismo učili jedni od drugih te razviti i usvojiti zajedničke standarde i dijeliti infrastrukturu.
Preuzmite izvješća, izvucite vlastite zaključke i uključite se
Zaklada Europeana surađivat će s Udrugom mreže Europeana i Forumom agregatora Europeana u nadolazećim mjesecima kako bi istražila kako možemo nadograditi izvješća i poduprijeti sektor u tim trima područjima kao početak kontinuiranog dijaloga. Taj će dijalog biti fleksibilan i zajedno ćemo se dogovoriti o različitim oblicima dijaloga.
Jasno je da kao sektor imamo mnogo drugih tema i mogućnosti koje možemo razmotriti i riješiti. Na platformi Europeana 2020. teme našeg poziva na podnošenje prijedloga preuzete su iz tih izvješća i dok nastavljamo istraživati izvješća očekujemo da ćemo iz njih izvući više. Potičemo vas da ih preuzmete, surađujete s kolegama i mrežama kako biste ih istražili i pratili mogućnosti za suradnju s nama dok dalje razvijamo svoj rad na izgradnji kapaciteta. Na portalu #BuildDigitalCapacity možete raspravljati o svojim mislima, a ako već niste, pridružite se našoj mreži kako biste postali dio najveće zajednice stručnjaka za kulturnu baštinu u Europi.
Ako želite biti u tijeku s projektom, ispunite ovaj kratki obrazac.