Europa na radnom mjestu donosi priče o našem osobnom radnom životu zajedno s arhivskim materijalima o industrijskoj baštini i baštini povezanoj s radom. Gledajući naš radni život, možemo pokazati studentima i učenicima da je radni svijet u kojem danas živimo bogat i raznolik te da priča priču o tehnološkim i društvenim promjenama tijekom vremena.
U ovoj seriji razmatramo kako EUROCLIO koristi materijale o industrijskoj baštini za stvaranje obrazovnih resursa za nastavnike na njihovom portalu Historiana. Ovaj članak istražuje njihovu kolekciju izvora Age of Synergies, koja potiče učenike da istraže složenu interakciju povijesnog uzroka i posljedica.
Povijesne teme u „Dobu sinergija”
Historiana zbirka Doba sinergije sastoji se od materijala (iz fundusa Europeane)o Drugoj industrijskoj revoluciji, koja se odvijala između 1870. i 1914. godine. Tijekom tog razdoblja sve veća upotreba parne energije i električne energije, oboje pogonjene fosilnim gorivima, dovela je do znatnih promjena u proizvodnji, komunikaciji i prijevozu. Te su promjene pak dovele do demografskih kretanja i sve veće globalizacije. Takve inovacije u korištenju energije dovele su do opisa razdoblja kao „doba sinergija”.
Ova zbirka izvora ima za cilj pomoći učenicima da razumiju veze između različitih korištenja energije, kako su utjecali jedni na druge i koje su posljedice tehnoloških inovacija. Također istražuje koncept kumulativne uzročnosti, teoriju koju je 1956. razvio ekonomist Gunnar Myrdal. Teorija sugerira da je promjena rezultat međudjelovanja nekoliko važnih uzroka koji se ne samo podudaraju, već ubrzavaju i povećavaju jedni druge. Ovo razumijevanje uzroka i posljedica može pomoći učenicima da istraže drugu industrijsku revoluciju.
Kako podučavati doba sinergije?
Osim zbirke izvora Historiane o dobu sinergija, razvili su aktivnost e-učenja u kojoj se upotrebljava digitalizirani materijal industrijske baštine kako bi se učenicima pomoglo da istraže kumulativnu uzročnost i razvoj druge industrijske revolucije. U okviru te aktivnosti od njih se traži da istraže odnos između povijesnog uzroka i posljedica kako bi se stvorio dosljedan opis sinergija tog razdoblja.
U prvom dijelu aktivnosti učenici koriste alat za sortiranje kako bi povezali različite izvore (koji predstavljaju razvoj kao što su sve veća upotreba električne energije i promjene u prometu, komunikaciji i stanovništvu) svojim izravnim i neizravnim vezama. Na primjer, električna energija izravno je dovela do izuma električnog motora (izravno), što je pak dovelo do promjena u prijevozu (neizravno). Učenici mogu sažeti svoje nalaze u kratkom odlomku.
U drugom dijelu učenici ponovno gledaju na izvore i koriste alat za određivanje prioriteta kako bi razmišljali o važnosti svakog razvoja u odnosu na druge. Što je veći razvoj, to ga veći učenici mogu ostvariti.
U trećem i završnom dijelu učenici ponovno koriste alat za razvrstavanje kako bi ponovno ispitali izvore. Morat će uspostaviti veze između različitih kretanja kako bi se stvorio dosljedan narativ o kumulativnoj uzročnosti do koje je došlo tijekom druge industrijske revolucije. Učitelj bi mogao iskoristiti ovaj dio aktivnosti učenja kako bi raspravljao o složenoj i konstruktivističkoj prirodi povijesti kao znanosti.
Istražite industrijsku baštinu u zbirkama Europeana i pronađite više nastavnih resursa, uključujući jedinice, izvorne zbirke i aktivnosti e-učenja na internetskim stranicama Historiana.
