Frankfurt, 11. listopada 2018. - Koji su najbolji načini podupiranja tehnoloških inovacija na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini? Što će se dogoditi ako mi, kao društvo, ne djelujemo sada? Danas je 14 europskih partnera predstavilo svoj novi „Europski manifest o potpori inovacijama za kulturu i industriju; kreativni sektori” na konferenciji za medije u THE ARTS+, festivalu o budućnosti kulture.
Europski kreativni sektori prvi put ujedinjeno pozivaju na opsežnu potporu inovacijama u kulturi. Istodobno su snažno upozorili da je bez takve potpore uspjeh sektora, uključujući novinarstvo, radiodifuziju, kulturnu baštinu i izdavaštvo, u bliskoj budućnosti ugrožen. Kao što 14 partnera navodi u svom manifestu: „Kultura je jedna od najvećih europskih vrijednosti. Međutim, u doba velikih tehnoloških promjena Europi je potrebna učinkovitija inovacijska strategija za kulturni i kreativni sektor. Upravo sada logika velikih komercijalnih platformi preoblikuje ne samo europska tržišta, već i njezina društva. Kultura nam pomaže da shvatimo naš svijet i trebala bi nam pružiti moralni kompas za tehnologiju. Kako bismo osnažili kulturu u toj funkciji i osnažili građane da što bolje iskoriste kulturu, potrebna nam je golema javna potpora inovacijama u kulturi, ali takva potpora trenutačno nedostaje.
„Društvena, kulturna i gospodarska važnost kreativnih i kulturnih industrija golema je”, izjavio je Christian Ehler, zastupnik u Europskom parlamentu, na današnjoj konferenciji za medije. Riječ je, primjerice, o ključnom sektoru u Europi, koji je veći od automobilskog ili kemijskog sektora kad je riječ o njihovu utjecaju na radna mjesta. Vrijeme je da s tim sektorima postupamo kao s ključnim sektorom, da im damo važnost koju zaslužuju i stavimo ih u središte inovacijskih politika na europskoj razini.” Ehler je također bio suizvjestitelj za izvješće Europskog parlamenta koje je već krajem 2016. pozvalo na koherentnu europsku politiku za kreativne sektore te je istaknuo važnost tih sektora u pružanju „više od 12 milijuna radnih mjesta na puno radno vrijeme, što čini 7,5 % radne snage EU-a, čime se stvara otprilike 509 milijardi EUR dodane vrijednosti bruto domaćem proizvodu (5,3 % ukupne bruto dodane vrijednosti EU-a).” Manifestom se podupiru zahtjevi iz izvješća Europskog parlamenta i poziva na brzu provedbu usklađene inovacijske politike za kreativne sektore na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.
Nove radikalne tehnologije, kao što je umjetna inteligencija, na rubu su probijanja, a ako želimo zadržati svoju konkurentsku prednost u kulturnoj baštini, moramo preuzeti duboke obveze i ulagati u svoju digitalnu budućnost, u infrastrukturu kao što je Europeana ili riskirati da postanemo digitalne kolonije Silicijske doline. Zbog toga Europska unija mora donijeti još jednu odvažnu i prosvijetljenu odluku: ponovno promicati digitalnu transformaciju pod vlastitim uvjetima kako bismo mogli nastaviti osnaživati naš kulturni sektor i osloboditi taj potencijal iznutra”, izjavio je Harry Verwayen, izvršni direktor Zaklade Europeana.
„Iako u kreativnom i kulturnom sektoru postoji mnogo inovativnih inicijativa i novoosnovanih poduzeća, vrlo malo njih postiže dovoljnu razinu kako bi imali veći utjecaj na društvo ili tržište”, rekao je Holger Volland, suosnivač THE ARTS+.” Vidimo sve veći jaz između tehnologije i kulture. Kultura, a time i društvo, teško uspijevaju sustići eksponencijalnu brzinu tehnoloških inovacija.
Ugo Bacchella, predsjednik talijanske zaklade Fitzcarraldo i strateški partner organizacije THE ARTS+, napomenuo je da su „potrebna prilagođena ulaganja i strukturna potpora ako želimo u potpunosti iskoristiti tehnološke inovacije te ako želimo da inovacije u kulturnoj proizvodnji i distribuciji unesu više kulture u svakodnevni život građana. Na taj se način može maksimalno iskoristiti kulturna raznolikost i prevladati rascjepkanost kulturnih sektora.”
Posljednjih nekoliko mjeseci 14 europskih partnera surađuje u nastojanju da se utvrde najvažnije strukturne prepreke inovacijama u kreativnim sektorima i pronađu najbolja rješenja za koherentnu strategiju. Rezultat, Manifest, prvi je put predstavljen na jučerašnjem sastanku na vrhu o inovacijama THE ARTS+ pred više od 100 međunarodnih stručnjaka iz područja kulture, tehnologije, politike i poslovanja.
Najveće prepreke inovacijama utvrđene u Manifestu:
1. Visok stupanj rascjepkanosti i izolirani mentalitet koji odražava sektorske, jezične i državne podjele, unatoč činjenici da je međusektorska i prekogranična suradnja ključna.
2. Opći nedostatak ulaganja, financiranja i financiranja: mala ulaganja dolaze od vanjskih ulagača, a postoji malo politika javnog financiranja znatnih razmjera.
3. Posebne značajke kreativnih sektora i način na koji oni utječu na inovacije nisu lako mjerljivi ni lako razumljivi. Oni još nisu priznati od strane tvoraca javnih politika.
4. Tehničke i poduzetničke vještine slabo su integrirane.
5. Mreže vrijednosti mijenjaju se, što dovodi do potrebe za novim vrijednostima i poslovnim modelima.
6. Kultura i kreativnost postoje u sve globaliziranijem kontekstu, ali kulturni i politički akteri često i dalje imaju lokalni način razmišljanja.
Manifestom se predlažu sljedeće mjere potpore kulturnom i kreativnom sektoru:
1. Priznati konvergencijsku i hibridnu strukturu sektora te uvesti jasnije politike za potporu njihovu inovacijskom potencijalu.
2. Podići javna ulaganja u kulturne i kreativne sektore na razinu koja odgovara njihovoj važnosti kao ključnog sektora i prilagoditi programe financiranja njihovim potrebama.
3. Povećanje privlačnosti ulaganja u te sektore jačanjem alternativnih oblika ulaganja i omogućavanjem novih izvora prihoda.
4. Ojačati dijalog između dionika u području politike, kulture, tehnologije i industrije, kao i posrednika, istraživačkih aktera i civilnog društva.
5. Podržati širu definiciju inovacija kako bi se uključile „meke” inovacije.
6. Jačanje međunarodnog karaktera kulturnog i kreativnog sektora jačanjem uloge nadnacionalnih politika i mjera potpore inovacijama, posebno na razini EU-a.
Europski manifest o potpori inovacijama za kulturu & Kreativni sektori rezultat je sastanka na vrhu o inovacijama THE ARTS+ (10. listopada 2018.), koji je organiziran u okviru ALDUS-a (mreža europskih sajmova knjiga www.aldusnet.eu)i sufinanciran je iz programa Europske unije Kreativna Europa.
Strateški partneri za publikaciju Manifesta su Zaklada Fitzcarraldo/ArtLab i Europska mreža kreativnih poduzeća (ECBN) / Europski centar za kreativno gospodarstvo (ecce). Zajedno s ARTS+, to su bili pokretači Manifesta. Daljnji programski partneri su Savez europskih izdavača; Börsenverein des Deutschen Buchhandels (Njemačka udruga izdavača i knjižara); Udruženje talijanskih nakladnika AIE; Zaklada Europeana; NEMO (Mreža europskih muzejskih organizacija); i Studij medija, inovacija i tehnologije (SMIT), istraživačka skupina na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu (VUB), dio istraživačke mreže imec (Flandrija) i partner projekta MediaRoad koji financira EU. Partneri mreže su Fundación Germán Sánchez Ruipérez; Deutscher Museumsbund e.V.; Njemačka komisija za UNESCO; I3, koordinirana mjera potpore koju financira Europska komisija (koju zastupa T6 Ecosystems); Novi europski mediji (NEM), partner projekta VitalMedia koji financira EU; i Svjetsko udruženje novinskih i novinskih izdavača (WAN-IFRA) putem svojeg Globalnog saveza za inovacije u medijima.
Manifest pronađite ovdje.
SASTOJCI ARTS+ INNOVATION SUMMIT PARTNERS & SPEAKERS
„Bez odgovarajuće potpore njihovu tekućem tehnološkom i digitalnom razvoju, muzeji neće moći u potpunosti iskoristiti svoj potencijal i riskiraju da postanu nevažni za velike dijelove društva.” David Vuillaume, predsjednik NEMO-a, Mreže europskih muzejskih organizacija i direktor Deutscher Museumsbund, [email protected]
Nove radikalne tehnologije, kao što je umjetna inteligencija, na rubu su probijanja, a ako želimo zadržati svoju konkurentsku prednost u kulturnoj baštini, moramo preuzeti duboke obveze i ulagati u svoju digitalnu budućnost, u infrastrukturu kao što je Europeana ili riskirati da postanemo digitalne kolonije Silicijske doline. Zbog toga Europska unija mora donijeti još jednu odvažnu i prosvijetljenu odluku: ponovno promicati digitalnu transformaciju pod vlastitim uvjetima kako bismo mogli nastaviti osnaživati naš kulturni sektor i osloboditi taj potencijal iznutra.” Harry Verwayen, izvršni direktor zaklade Europeana, [email protected]
„Vrijeme je da Europa uspostavi politike potpore inovacijama u knjižnom sektoru i kreativnim industrijama općenito koje zaista odražavaju njihovu ulogu i potencijal, uvažavajući pritom njihove potrebe i posebnosti.” Rudy Vanschoonbeek, predsjednik Saveza europskih izdavača (FEP)
„Primjeri kao što su start-up akcelerator Contentshift ili ekosustav e-knjiga Tolino, koji je razvila njemačka izdavačka industrija u suradnji s IKT-om, pokazuju interes za inovacije u sektoru izdavaštva knjiga. Međutim, kako bi se osigurala raznolikost i kvaliteta sadržaja u budućnosti, postoji snažna potreba za učinkovitom financijskom i strukturnom potporom inovacijama.” Cigdem Aker, voditelj odjela za strategiju i upravljanje; Innovation, Börsenverein des Deutschen Buchhandels (Njemačka udruga izdavača i knjižara), [email protected]
„Knjigovodstvena industrija imala bi velike mogućnosti kad bi postojale odgovarajuće politike potpore inovacijama. Ta nam je potpora potrebna, kao prvo, za stvaranje inovativnih partnerstava s knjižnicama i školama s ciljem suočavanja s promjenama u ponašanju u čitanju i, kao drugo, za stvaranje strategija „izvan silosa” kako bismo suzbili moć modela platformi velikih tehnoloških poduzeća.” Luis González, direktor zaklade Fundación Germán Sánchez Ruipérez (Španjolska), [email protected]
„Za objavljivanje u industriji potrebna su i pravila i alati: posljednjih mjeseci rasprava je bila usmjerena na prvu – Direktivu o autorskom pravu – vrijeme je da pogledamo i drugi: potpora inovacijama u svim kreativnim sektorima. Jučerašnje glasovanje u odboru CULT vrlo je obećavajuće: Parlament predlaže da se sredstva namijene za potporu kreativnim industrijama i u ključnim područjima, kao što su upravljanje autorskim pravima i pristupačnost. Nadamo se da će se taj smjer slijediti u sljedećim koracima.” Piero Attanasio, voditelj europskih poslova te istraživanja i inovacija u AIE-u (Udruženje talijanskih nakladnika), [email protected]
„Platformizacija i digitalna transformacija sve više utječu na ulogu europskih medijskih aktera u međunarodnoj konkurenciji. Kako bi se suočili s tim pitanjem, kulturnim i kreativnim sektorima potrebna je bolja potpora europskih institucija, posebno kad je riječ o razvoju održivih poslovnih modela kojima se malim i srednjim europskim akterima omogućuje da se natječu pod jednakim uvjetima s velikim platformama. Ta bi se pitanja također trebala vrlo jasno odražavati u sljedećem europskom proračunu (2021. – 2027.), o kojem se trenutačno raspravlja u Europskom parlamentu i Europskom vijeću.” Simona De Rosa, viša istraživačica, T6 Ecosystems, [email protected]
U digitalnoj budućnosti pod vodstvom platforme inovativni europski medijski sektori ključni su kako bi se građanima osigurao pristup raznolikom sadržaju. To se može postići samo povećanjem potpore na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se osigurali jednaki uvjeti za te sektore.” Heritiana Ranaivoson, viša istraživačica, Study imec-SMIT-VUB, [email protected]
„Kultura i tehnologija su ljudske kreacije i kao takve dijele zajedničku DNK. U tom smislu kulturni sektor mora biti u potpunosti uključen u digitalno okruženje. Ne kao posjetitelji strane zemlje, već kao društveni akteri koji polažu pravo na ono što je njihovo." Octavio Kulesz, urednički Teseo / UNESCO stručnjak, [email protected]
„Najmodernije politike i programi potpore inovacijama ključni su za europsku kulturnu i kreativnu industriju. Veliki napori moraju se odnositi na modernizaciju donošenja politika u smislu intenzivne suradnje među izoliranim područjima i na temelju konkretnih potreba sektora. Potrebna je dugoročna i pouzdana suradnja. Glavne rasprave o programima potpore otpornima na buduće promjene moraju uključivati digitalni svijet, globalne veze te jačanje razmjene i suradnje.” Sylvia Amann, inforelais, supredsjednica stručne skupine EU-OMC, [email protected]
> Daljnja priopćenja za medije pronađite ovdje >https://www.buchmesse.de/en/press/press-releases
> Dodatne fotografije za medije pronađite ovdje >https://www.buchmesse.de/en/press/press-material
Frankfurter Buchmesse najveći je međunarodni sajam izdavačke industrije s više od 7300 izlagača iz 102 zemlje, oko 286.000 posjetitelja, više od 4000 događanja i oko 10 000 akreditiranih novinara i blogera. Također okuplja ključne igrače iz područja obrazovanja, filma, igara, STM-a, akademskog izdavaštva i poslovnih informacija. Od 1976. godine na sajmu knjiga održava se godišnji gost zemlje časti, koji sudionicima predstavlja svoje tržište knjiga, književnost i kulturu na različite načine. Frankfurter Buchmesse organizira sudjelovanje njemačkih izdavača na oko 20 međunarodnih sajmova knjiga i organizira trgovačke događaje tijekom cijele godine na glavnim međunarodnim tržištima. Pristup poslovnom klubu, s njegovim vrhunskim uslugama, događanjima za umrežavanje i konferencijama, kao što je TRŽIŠTA, dostupan je isključivo s poslovnom kartom – vrhunskom opcijom za posjetitelje B2B-a. ARTS+ je pokrenut 2016. godine kao sajam, poslovni festival i međunarodno mjesto susreta za kulturne i kreativne industrije. Cilj mu je iskoristiti potencijal digitalizacije za kreativni sadržaj i razviti nova poslovna područja. Frankfurt EDU, međunarodna obrazovna platforma Frankfurter Buchmesse, predstavlja inovativne koncepte, sadržaje i tehnologije za budućnost učenja. Campus Weekend u Frankfurter Buchmesseu posvećen je sveučilišnim studentima. Frankfurter Buchmesse društvo je kći društva Börsenverein des Deutschen Buchhandels (Njemačka udruga izdavača i knjižara). https://www.buchmesse.de/en
Kontakt za medije:
Press & Corporate Communications, Frankfurter Buchmesse
Katja Böhne, potpredsjednica za marketing & Communications, Phone: +49 (0)69 2102-138, [email protected]
Kathrin Grün, direktorica za komunikacije, telefon: +49 (0) 69 2102-170, [email protected] Tina Pfeifer, voditeljica odnosa s javnošću, telefon: +49 (0)69 2102-271, [email protected]