Početkom ove godine Europska komisija pokrenula je razmatračko savjetovanje o budućnosti sektora elektroničkih komunikacija i njegove infrastrukture. U savjetovanju se razmatra potencijalna potreba da svi akteri koji imaju koristi od digitalne transformacije pravedno doprinesu potrebnim ulaganjima Europe u tom području u nadolazećim godinama. Zaklada Europeana sa zadovoljstvom je surađivala s Creative Commons i Međunarodnom federacijom knjižničarskih društava i institucija (IFLA) kako bi zajednički odgovorili na savjetovanje.
U zajedničkom podnesku pozdravljamo napore koje je Europska komisija uložila kako bi ispitala kako proširiti širokopojasni pristup i osigurati da se kapaciteti mreža i dalje šire i podupiru korisne inovacije. S druge strane, izražavamo zabrinutost da bi to moglo dovesti do nove pravne osnove na temelju koje bi telekomunikacijska poduzeća mogla zahtijevati plaćanja od pružatelja sadržaja i aplikacija za slanje i „stvaranje” prometa. To bi moglo negativno utjecati na neutralnost mreže i zdrav internet koji se temelji na otvorenosti i pravednosti, vrijednostima koje tri organizacije koje podnose zahtjev duboko cijene i brane.
U zajedničkom podnesku ističu se posebni učinci koje bi taj razvoj imao na znanje i institucije kulturne baštine. Zaklada Europeana, Creative Commons i IFLA predstavljaju galerije, knjižnice, arhive, muzeje i druge institucije i pojedince koji olakšavaju razmjenu znanja i kulture, među ostalim i na internetu. Imamo temeljnu ulogu u služenju zajednicama diljem Europe, osiguravanju resursa i usluga za uživanje, obrazovanje, istraživanje i unapređenje znanja te poticanju kreativnosti i inovacija u službi otvorenog, demokratskog i pouzdanog digitalnog okruženja. Zaklada Europeana konkretno radi na toj viziji u svojoj ulozi upravitelja zajedničkog europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu, a sve tri organizacije supotpisnice rade na digitalnom okruženju u kojem pristup kulturi nije ugrožen ili monopoliziran.
Za institucije i zajednice koje podupiremo te bi nove cestarine bile posebno zabrinjavajuće. Institucije znanja i kulture služe kao repozitoriji velikih količina podataka – odgovorni smo za prikupljanje, pohranu i stavljanje na raspolaganje svih vrsta medija i informacija široj javnosti, često u okviru javnih ovlasti. Iako pojedinačni korisnik možda ne koristi cijeli katalog informacija, zajedničko služenje našim zajednicama može značiti posluživanje velikih količina podataka. Štoviše, ustanove znanja i kulture služe akademicima i istraživačima kojima je potreban pristup velikim količinama korpusa za njihove aktivnosti od javnog interesa.
Bojimo se da bi se, u skladu s tom pretpostavkom, takve institucije mogle smatrati „velikim generatorima prometa” i biti prisiljene plaćati nove naknade. Kao javne institucije već se suočavaju sa znatnim proračunskim opterećenjima, a nove naknade neizbježno bi značile ograničavanje usluga koje pružamo i upotrebu naših resursa za povećanje prometa telekomunikacijskih operatera, a ne za ispunjavanje naših zadaća.
Kao što primjećujemo u našem zajedničkom podnesku, postoji mnogo drugih načina za podupiranje otvorenog, čvrstog i cjenovno pristupačnog pristupa internetu, uključujući proširenje pristupa bežičnim uslugama i mrežama zajednice, modernizaciju financiranja univerzalnih usluga i suradnju sa znanjem i kulturnim institucijama, koje u nekim slučajevima već rade na pružanju pristupa internetu okolnim stanovnicima. Nadamo se da će ove i druge ideje postati u središtu pozornosti kako ovo savjetovanje bude napredovalo.
Zaklada Europeana, Creative Commons i IFLA spremni su surađivati s Europskom komisijom i drugim dionicima na alternativnim načinima osiguravanja otvorenog interneta i jednakog postupanja s podatkovnim prometom za sve, u skladu s načelom neutralnosti mreže.