Centar za europsku baštinu bio je domaćin dijaloga o nasljeđivanju: Kulturna baština za regenerativnu digitalnu tranziciju na internetskom seminaru susjednih zemalja EU-a u studenome. Događanje pod vodstvom zaklade Europeana bilo je dio programa „Heritage Horizons: Europeana Project Week”i okupio oko 250 sudionika. To je potaknulo bogate razgovore o tome kako se naši kolege u susjednoj regiji EU-a približavaju digitalnoj, zelenoj i socijalnoj transformaciji Europe.
Nakon prvog događanja Dijalozi o baštini posvećenog demokraciji i uključenosti, drugi Dijalozi o baštini usmjerili su se na digitalnu transformaciju, naglašavajući vrijednosti društvene i ekološke odgovornosti. Na internetskom seminaru istražilo se kako ta načela mogu osnažiti sektor baštine u susjednim zemljama EU-a da napreduje i ispunjava svoju javnu zadaću u digitalnom dobu. Istaknute su i mogućnosti za paneuropsku suradnju koja nadilazi granice trenutačnog članstva EU-a.
Temeljeći se na pozivu na djelovanje Centra za europsku baštinu _„Poticanje odgovorne digitalne tranzicije za kulturnu baštinu i s njom”,_rasprave su bile usmjerene na rad istovrsnih partnera u Ukrajini, Moldovi, zapadnom Balkanu i Kavkazu. Ovaj internetski seminar organizirali su Zaklada Europeana i Europa Nostra u okviru pilot-projekta Centra za europsku baštinu koji financira EU.
Postavljanje scene
Dijalozi o baštini započeli su nadahnjujućom porukom Sofie Taes, potpredsjednice Upravnog odbora udruženja Europeana Network i predsjednice Radne skupine inicijative Europeana za potporu digitalnoj kulturnoj baštini Ukrajine. Njezine pozdravne napomene naglasile su važnost suradnje i rada kao mreže. Podijelila je aktualne napore inicijative Europeana i njezine planove za proširenje angažmana izvan EU-a. Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija i Ukrajina već dostavljaju podatke platformi Europeana.eu i imaju pojedinačne članove u Udruženju mreže Europeana, što pokazuje sve veću suradnju sa susjedima EU-a.
Oleksandra Veselska zatim je predstavila projekt Krimski tatarski jezik, dobitnica Europeana Digital Heritage Nomination na Hatathonu 2024. Podijelila je kako skupina volontera radi na očuvanju krimskog jezika - koji je UNESCO prepoznao kao ozbiljno ugrožen - u digitalnom dobu. Izazovi na koje se naišlo uključuju nedostatak računalnih lingvista specijaliziranih za autohtone jezike, generacijske nedostatke u digitalnoj pismenosti i jezičnom znanju te prepreke povezane s ratom i okupacijom. Unatoč tome, Oleksandra je prepoznala prilike kao što su otpornost i uključenost zajednice te nacionalna i međunarodna izloženost. „Ovi izazovi samo potiču našu odlučnost da osiguramo ne samo da će jezik preživjeti, već će i napredovati”, dodala je. Saznajte više o projektu.
U svojim primjedbama u ime Europske komisije Georg Häusler, direktor za kulturu, kreativnost i sport u Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu, naglasio je važnost digitalne tranzicije na kulturnu baštinu i pohvalio Centar za uključivanje susjedstva EU-a u tu ključnu raspravu: „Centar se etablirao kao temelj za raspravu o baštini na paneuropskoj razini”. Naglasio je pozitivan učinak digitalizacije u mnogim područjima, od rješavanja problema klimatskih promjena do jačanja očuvanja i interaktivnog uključivanja publike, ali i istaknuo izazove koje moramo zajednički prevladati, kao što su visoki troškovi pristupa tehnologiji, digitalni jaz i dominacija nekoliko pružatelja tehnoloških usluga.
Panel-rasprava o digitalnoj transformaciji u susjedstvu EU-a
Na panel raspravi okupili su se Hulé Kechichian, viši voditelj projekta u TUMO Centru za kreativne tehnologije u Armeniji, Senada Demirović Habibija, predsjednica Udruženja IDEAA Urban House u Bosni i Hercegovini i moderatorica Vesna Marjanović, glavna tajnica Europa Nostra Srbija. U razgovoru se razmatrala digitalna transformacija u području kulturne baštine u Bosni i Hercegovini i Armeniji te šire u susjedstvu EU-a.
Panelisti su raspravljali o trenutačnom digitalnom jazu između EU-a i zemalja koje nisu članice EU-a te o tome kako bi to moglo oblikovati buduće prilike za suradnju. Naglasili su da bismo, unatoč izazovima kao što su ograničeno stručno znanje, resursi, društveno-politička pitanja i nedostatak zajedničkog tržišta kao što je EU, taj jaz trebali smatrati „digitalnim mostom”, a ne jazom. Ta promjena perspektive potiče digitalnu suradnju u području baštine i stvaranje šire paneuropske publike u području baštine. Istaknuli su i mogućnosti za poticanje inovacija razmjenom i, u područjima sukoba, upotrebom digitalne baštine kako bi se otvorio put trajnom miru.
Istraživanje potreba, izazova i mogućnosti digitalne transformacije
Sudionici su podijeljeni u dvije prostorije za izlazak kako bi se omogućile aktivne rasprave o potrebama, izazovima i mogućnostima digitalne transformacije. Ove zanimljive sesije omogućile su moderatorice Amra Hadžimuhamedović, direktorica Centra za kulturnu baštinu, Međunarodnog foruma BiH i Jolan Wuyts iz Zaklade Europeana.
Svaka je skupina započela nadahnjujućim razgovorom. U prvoj skupini Ines Vodovipec, zamjenica ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice Slovenije i članica udruge Europeana Network, podijelila je uvide u to kako Europeana Country Group u Sloveniji surađuje s Armenijom i Sjevernom Makedonijom na inicijativama digitalne transformacije. U drugoj skupini, Olena Zenchenko iz Muzeja ukradene umjetnosti u Ukrajini podijelila je kako ovaj virtualni muzej nudi digitalne kopije predmeta kulturne baštine koje su uništili ili ukrali ruski okupatori.
Sudionici su se zatim ponovno sastajali na plenarnoj sjednici kako bi podijelili svoja iskustva i ključne zaključke. Nakon internetskog seminara sastavit će se kratko izvješće na temelju tih rasprava. Pridonijet će širim projektnim aktivnostima, kao što su preporuke o politikama upućene novoizabranim institucijama EU-a, s ciljem propisnog uključivanja i poticanja razmjena sa susjednim zemljama EU-a.
Završni i sljedeći koraci
Sneška Quaedvlieg-Mihailović, glavna tajnica Europa Nostre i voditeljica projekta Centra za europsku baštinu, iznijela je zaključne napomene i navela sljedeće korake. Naglasila je važnost paneuropske suradnje sa susjednim zemljama EU-a, ističući zajednički europski kulturni prostor u kojem baština može imati ključnu ulogu u rješavanju izazova kao što su sukobi ili situacije nakon sukoba te s njima povezana društvena pitanja. „Ne želimo samo izvoziti, već i uvoziti stručno znanje, kreativnost i odlučnost iz susjednih zemalja u EU. Za transformativna partnerstva potrebna je jednakost, a Centar je čvrsto predan unapređenju te vizije”, izjavila je.
Najavila je i sljedeći internetski seminar o dijalozima o baštini, koji će se održati početkom 2025. i koji će biti usmjeren na „kulturnu baštinu za održivu Europu otpornu na buduće promjene”, nakon prisutnosti centra za europsku baštinu na konferenciji COP29 u Bakuu u Azerbajdžanu. Uskoro će se otvoriti prijave, a pretplatite se na bilten Centra za europsku baštinu kako biste primali najnovije informacije.
Oživite dijaloge o baštini
Pogledajte cjelovitu snimku dijaloga o baštini i proživite nadahnjujuće rasprave!
Želite li znati više?
Pridružite se društvenom forumu Centra za europsku baštinu kako biste održali razgovor i pratili više informacija o sljedećim dijalozima o baštini, „Kulturna baština za održivu Europu otpornu na buduće promjene” 2025.
Možete pratiti i Centar za europsku baštinu na društvenim mrežama.