Od 2000. glavni sam tajnik Europe Nostre, najveće paneuropske federacije organizacija za baštinu. Stoga sam odgovoran za strateško i političko vodstvo organizacije. Moja uloga uključuje nadzor, koordinaciju i pružanje strateških smjernica za sve aktivnosti koje provodi Europa Nostra, kao i njegovanje odnosa i partnerstava s organizacijama i institucijama u području baštine na svim razinama upravljanja. Dopustite mi da dodam da je to puno više od posla, to je postala prava misija mog života. Svoj zadatak vidim kao izgradnju mostova i rušenje zidova - vidljivih i nevidljivih - između zemalja, zajednica i građana u Europi, kroz kohezivnu moć naše zajedničke kulturne baštine.
U posljednjih nekoliko desetljeća mnogo se toga promijenilo u svijetu kulturne baštine. Dvije najveće i najpovoljnije promjene su: 1) puno šire razumijevanje pojma kulturne baštine i 2) veće javno priznavanje njezine vrijednosti.
Prema uključivijem razumijevanju kulturne baštine
Kad je riječ o prvoj točki, Europa Nostra osnovana je 1963. s ciljem „zaštite spomenika, lokaliteta i staništa od umjetničkog, povijesnog ili prirodnog interesa”. Međutim, od tada su se naše aktivnosti razvijale i proširivale - i nastavit će to činiti - držeći korak s razvojem znanja i prakse o baštini i odražavajući sve uključivije razumijevanje kulturne baštine. Europa Nostra danas želi biti glas kulturne baštine u Europi, a naš rad obuhvaća kulturnu baštinu u najširem smislu: od prirodnih do materijalnih, nematerijalnih ili digitalnih – u partnerstvu s Europeanom.
U okviru programa Europa Nostra podupiremo digitalizaciju kulturne baštine na različite načine, među ostalim slavljenjem i promicanjem izvrsnosti u tom području, posebno nagradama za europsku baštinu / nagradama Europa Nostra. Nadahnjujući projekt koji je dobio ovu prestižnu nagradu jest digitalizacija zbirke Centra za bioraznolikost Naturalis u Leidenu (Nizozemska), u kojoj je digitalizirano devet milijuna zooloških, botaničkih i geoloških primjeraka iz cijelog svijeta, čime se olakšavaju daljnja istraživanja i omogućuje javnosti da otkrije tu zbirku. Još jedan izvanredan projekt je RomArchive, digitalni arhiv koji su stvorili sami Romi kako bi njihova kultura i baština bile vidljive. Ovo je jedan od naših najnovijih dobitnika nagrada i proslavit ćemo ga 29. listopada na posebnoj večeri posvećenoj baštini u Kazalištu Chatelet u Parizu.
Podupiremo i digitalnu transformaciju europske kulturne baštine izgradnjom partnerstava s ključnim dionicima. Početkom ove godine Europa Nostra i ViMM (Virtualni multimodalni muzej) potpisali su zajedničku izjavu u kojoj se naglašava uloga digitalnih tehnologija za budućnost kulturne baštine. Izjava je pripremljena kao odgovor ViMM-a na berlinski poziv na djelovanje „Kulturna baština za budućnost Europe”,koji su 2018. pokrenuli Europa Nostra, Njemački odbor za kulturnu baštinu (DNK) i Pruska zaklada za kulturnu baštinu (SPK) povodom Europske godine kulturne baštine.
Naravno, imamo izvrstan dijalog s Europeanom (obojica imamo sjedište u Haagu!) i bilateralno i aktivnim sudjelovanjem Europeane u Savezu za europsku baštinu 3.3. kojim koordinira ured u Bruxellesu Europa Nostre. Zajedno s Europeanom uključeni smo i u razvoj projekta Time Machine koji će se, nadamo se, provoditi na europskoj razini uz ključnu potporu Europske unije.
Kao što svi ovi primjeri pokazuju, naša je misija i ambicija izgraditi mostove između različitih disciplina baštine te između baštine i šireg svijeta izvan tradicionalnog područja baštine.
Javno priznavanje kulturne baštine kao strateškog resursa za Europu
Kad je riječ o drugoj važnoj promjeni, u posljednjih nekoliko godina ostvaren je znatan napredak u javnom priznavanju kulturne baštine kao strateškog resursa za Europu, pri čemu je proglašenje 2018. Europskom godinom kulturne baštine stvarna prekretnica. Europa Nostra, kao i druge baštinske organizacije koje su tijekom ovih godina podizale svijest i zalagale se za istaknutiju ulogu kulturne baštine u političkom programu, to se osjeća kao istinska pobjeda i potvrda da naši zajednički napori mogu donijeti plodove! Doista, „l’Union fait la force”!
Europska godina bila je povijesno postignuće: došlo je do nezapamćene mobilizacije dionika u području baštine diljem Europe, javnih i privatnih, te je poticalo sudjelovanje građana i zajednica diljem kontinenta. To je dovelo i do mnogo većeg angažmana svih institucija EU-a u području baštine i veće svijesti o golemom potencijalu koji kulturna baština ima za budućnost Europe, i to u mnogim područjima politika. Zbog toga je kulturna baština prepoznata kao „međusektorski prioritet” za Europu. Ponosna sam što mogu reći da su rad i zagovaranje Europa Nostre bili ključni za Europsku godinu kulturne baštine i tijekom nje te mi je bilo zadovoljstvo surađivati s toliko dionika, uključujući Europeanu, kako bi ova godina bila uspješna.
Izazov financiranja
Jedan od najvećih izazova sektora baštine i dalje je pronalaženje potrebnih i održivih izvora financiranja, posebno za organizacije koje rade na neprofitnoj osnovi. Krugovi baštine dugo su se oslanjali na javni sektor. Iako je i dalje neophodna snažnija predanost vladinih institucija na svim razinama upravljanja, moramo u što većoj mjeri uključiti i privatni sektor te osigurati bližu suradnju između njih. Postoje brojne mogućnosti financiranja baštine i na razini EU-a, ali ne posjeduju sve organizacije ljudske resurse ili znanje koji su im potrebni za pristup. Konkretno, postoji žalosni jaz kad je riječ o financiranju malih projekata, s potencijalom da imaju velik učinak! Kako bi se riješilo to pitanje, dionici u području baštine moraju nastaviti istraživati neiskorištene i inovativne izvore prihoda, kao što su korporativna potpora, filantropija i donacije zaklada, crowdsourcing i programi korporativne društvene odgovornosti.
Povezivanje točaka kolektivne inteligencije
Još jedan veliki izazov sektora je kapitalizirati ogromnu kolektivnu inteligenciju koju smo proizveli tijekom proteklih godina i povezati sve te beskonačne točke vani! Toliko smo postigli u pogledu razvoja politika, uspješnih projekata i praksi. Toliko da ne bismo trebali pokušati „ponovno osmisliti kotač” svaki put: Umjesto toga, trebali bismo graditi na temeljima onoga što je već postignuto. Trebali bismo što je više moguće razmjenjivati informacije i dobru praksu među stručnjacima kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora. I izgradit ćemo što više partnerstava!
Savjeti mojem mlađem ja i svakom mladom stručnjaku za baštinu povezani su s ovom posljednjom točkom: povjerenje u transformativnu moć partnerstava - zajedno smo jači!