O izvješću
Jedan od ciljeva projekta InDICEs je razumjeti kako se stvara vrijednost korištenjem digitalnih baštinskih resursa. Više informacija o toj vrijednosti pomoći će nam da se zalažemo za politike kojima se podupire razvoj novih ili poboljšanih usluga, inicijativa i proizvoda koji stvaraju još veći učinak zahvaljujući njihovoj dodanoj kulturnoj, društvenoj i gospodarskoj vrijednosti.
U okviru toga razvijamo političke preporuke, smjernice, smjernice i druge alate za potporu sustavnim promjenama kojima se jača potencijal institucija kulturne baštine. Nedavno smo radili na analizi politika lanaca vrijednosti za institucije kulturne baštine na jedinstvenom digitalnom tržištu.
Za potrebe izvješća željeli smo uzeti u obzir promjenjivu društvenu i gospodarsku ulogu i odgovornosti institucija kulturne baštine, kao i učinak pandemije bolesti COVID-19. Odlučili smo razmotriti sektor kulturne baštine u kontekstu njegova utjecaja na druge sektore. Izvješće smo temeljili na analizi studija slučaja (ponovne) uporabe digitalne kulturne baštine kako bismo potaknuli razumijevanje postojećih poslovnih modela interakcije između institucija kulturne baštine i kreativnih industrija te kako takvi modeli mogu ojačati pristup kulturi i europskom identitetu. Možete pogledati našu otvorenu proračunsku tablicu s prikupljenim studijama slučaja i doprinijeti joj!
Nalazi i preporuke
Pojavili smo se s nizom preporuka koje mogu pomoći institucijama kulturne baštine da donesu strateške odluke kako bi povećale svoj pozitivan doprinos kreativnim industrijama i poboljšale pristup kulturi. U nastavku možete pročitati ključne točke iz sažetka izvješća (str. 15. – 19.) i pristupiti mu u cijelosti!
Pristup usmjeren na kvalitetu u sektoru kulturne baštine
Digitalizacija kulturne baštine i dalje je važan problem za cijeli sektor kulturne baštine. Ključno je da institucije kulturne baštine, uz povećanje količine digitalizirane baštine, također budu opreznije u pogledu kvalitete digitaliziranog sadržaja i njegova autorskog prava.
Postoji sve veća potražnja različitih dionika (uključujući nastavno osoblje, istraživače, kulturni i kreativni sektor, IT) za bogatim metapodacima i visokokvalitetnim digitalnim predmetima, čime se omogućuje njihova upotreba i ponovna uporaba u kontekstu kulturne baštine i drugih sektora.
Muzeji kao posrednici i promotori ponovne uporabe na tržištu
Naše istraživanje pokazalo je da su muzeji najaktivniji (ako ne i dominantni) akteri u provedbi projekata ponovne uporabe. Međutim, možda neće htjeti surađivati s drugim sektorima.
Predlažemo razvoj programa za „ponovno odobravanje” u okviru kojih bi se iskoristilo iskustvo i stručno znanje muzeja kako bi se potaknula i podržala ponovna uporaba izvan institucionalnog konteksta. To bi, na primjer, muzeje i druge institucije kulturne baštine smatralo operaterima otvorenih poziva usmjerenih (uglavnom, ali ne isključivo) na poduzeća koja posluju u kreativnim sektorima.
Promicanje zajedničke ponovne uporabe digitalne kulturne baštine
Osim promicanja ponovne uporabe digitalnih kulturnih resursa (sadržaja i podataka) među ostalim sektorima, ključno je promicati i poticati međusektorsku suradnju u pogledu ponovne uporabe digitalne kulturne baštine.
Umjesto provedbe digitalnih projekata u modelu u kojem institucija zapošljava ugovaratelja (kao što je programer za razvoj softvera), bilo bi korisno poticati suradničkiji pristup u okviru kojeg se projekti razvijaju u još bliskijim partnerstvima. Inicijative kao što su suradnički laboratoriji, hakatoni i inkubacijski projekti mogle bi biti način za poticanje takve suradnje.
Digitalna transformacija uz pomoć digitalne kulturne baštine
Aktualne rasprave o politikama o europskoj strategiji za podatke i povezanim pitanjima upravljanja podacima moraju uključivati digitalnu baštinu, koja se smatra posebnom vrstom podataka.
U okviru europske podatkovne strategije potreban je podatkovni prostor za digitalnu baštinu kako bi se u potpunosti podržao razvoj modernih praksi pristupa podacima, njihove razmjene i uporabe u sektoru kulturne baštine, drugim javnim sektorima (kao što su obrazovanje ili istraživanje) te kreativnom i kulturnom sektoru (javnom i komercijalnom).
Zajedničke platforme i inovativni alati za brže dopiranje do publike
Iako mnoge institucije diljem Europe ulažu vrijeme i trud kako bi svoje zbirke stavile na internet, to ne ide uvijek ruku pod ruku s podizanjem svijesti publike o tome što se zapravo nudi na internetu i kako se može koristiti.
Iako agregatori već neko vrijeme postoje, mnoge institucije i dalje objavljuju svoje zbirke koristeći se isključivo (ili prvenstveno) vlastitim internetskim stranicama/platformama, što znači da još ne iskorištavaju priliku da svoj sadržaj dovedu mnogo široj publici. Time se naglašava važnost platformi kao što je Europeana koje globalnoj publici pružaju jednostavan alat za pregledavanje europskih zbirki baštine, otkrivanje novih institucija i ponovnu upotrebu njihova sadržaja.
Digitalna kulturna baština ima obrazovnu vrijednost
Obrazovanje na daljinu tijekom pandemije stvorilo je mogućnosti za mnogo veću upotrebu digitalnih resursa, uključujući kulturnu baštinu. U studiji koju je Centrum Cyfrowe proveo u rujnu 2020. u Poljskoj 35 % nastavnika izjavilo je da su se tijekom nastave na daljinu koristili resursima institucija kulturne baštine, što ih čini jednim od pet najkorištenijih izvora obrazovnog sadržaja.
Za to su potrebni namjenski programi kojima se podupire ponovna upotreba zbirki kulturne baštine od strane nastavnog osoblja, obrazovnih sustava i institucija ili novoosnovanih obrazovnih poduzeća.
Nastavite čitati sažetak izvješća ili preuzmite cijeli dokument.