Na nedavnom webinaru koji su organizirali projektni konzorcij EUreka3D i Međunarodno vijeće za arhive (ICA) o autentičnosti digitalnih medijaFrederik Temmermans iz VUB-a/ imeca (projektni partner EUreka3D-a) podijelio je svoje stručno znanje o autentičnosti digitalnih medija, posebno u očuvanju kulturne baštine. Ovaj je govor naglasio važnost autentične, visokokvalitetne digitalizacije u razumijevanju i očuvanju naše kulturne prošlosti. Čitajte dalje kako biste otkrili o čemu se raspravljalo.
Izazov autentičnosti digitalnih medija
Postoje jasni izazovi u hvatanju i pohranjivanju autentičnih digitalnih prikaza fizičkih predmeta. U tom se kontekstu imovina digitalnih medija smatra autentičnom ako predstavlja pravi prikaz izvornog artefakta i ako je nepromijenjena od njegova osnutka. Na primjer, umjetnička djela mogu se znatno razlikovati u izgledu ako su digitalizirana u različitim uvjetima. Razlike u rasvjeti, opremi fotoaparata, pa čak i suptilni okolišni čimbenici poput temperature mogu utjecati na ishod. Te nedosljednosti otežavaju znanstvenu procjenu artefakata i usporedbu digitalnih reprodukcija tijekom vremena.
Ti problemi postaju očiti pri pretraživanju interneta radi pronalaženja kultnih umjetničkih djela kao što su Mona Lisa Leonarda da Vincija ili Babilonski toranj Pietera Bruegela. Nepodudaranja u boji, kontrastu, pa čak i proporcijama mogu otežati gledateljevo razumijevanje izvornog djela. Kopije i parodije nije uvijek lako identificirati.
EUreka3D i važnost parapodataka
Cilj projekta EUreka3D bio je riješiti te probleme promicanjem dosljednog bilježenja i očuvanja takozvanih „parapodataka” – detaljnih informacija o uvjetima i postavkama svakog događaja digitalizacije. Ti parapodaci uključuju informacije o postavkama fotoaparata, postavkama osvjetljenja, uvjetima okoline i posebnoj korištenoj opremi. Snimanje tih pojedinosti osigurava veću pouzdanost i usporedivost digitalnih prikaza tijekom vremena.
Bilježenje tih informacija omogućuje povjesničarima, znanstvenicima i javnosti da pronađu digitalni zapis natrag u svoje izvorne uvjete. U okviru EUreka3D očuvanje parapodataka uz digitalne slike ključno je za osiguravanje svake buduće analize tih digitalnih zapisa, pri čemu se uzimaju u obzir varijacije koje proizlaze iz varijacija u uvjetima snimanja.
Taj pristup bogat podacima posebno je važan jer digitalne reprodukcije sve više služe kao zamjenske vrijednosti za fizički pristup artefaktima. Očuvanjem parapodataka EUreka3D nastojao je premostiti jaz između statičnog digitalnog snimanja i dinamične, promjenjive stvarnosti povijesnih objekata. Na primjer, točnim snimanjem parapodataka teoretski biste mogli pratiti promjene u više digitaliziranih verzija istog artefakta, prepoznajući promjene uzrokovane okolišnim čimbenicima, naporima za obnovu ili tehnološkim napretkom.
Digitalna manipulacija medijima i uloga umjetne inteligencije
Sve veća uloga umjetne inteligencije u digitalnim medijima, i kao alata za poboljšanje slika i kao izvora potencijalne manipulacije, važan je čimbenik u toj raspravi. Alati koji se temelje na umjetnoj inteligenciji dostupni su za poboljšanje vizualne kvalitete, primjerice označavanjem, bojanjem ili povećanjem razlučivosti slike.
Međutim, takvi alati mogu uvesti nove informacije koje nisu prisutne u izvornom radu. Iako te promjene pružaju vrijedne nove mogućnosti, one dodatno zamagljuju granicu između vjerodostojnih prikaza i digitalnih izmjena. Činjenica da ti alati postaju dostupniji predstavlja izazov za razlikovanje stvarnih artefakata od manipuliranih verzija. Kao ilustracija, u primjeru u nastavku prikazana je slika Da Vincijeve Mona Lise na kojoj je pozadina proširena s pomoću alata Generative Expand AI izrađenog u Adobe Photoshopu.
Metode otkrivanja koje se temelje na umjetnoj inteligenciji obično se upotrebljavaju za identifikaciju generiranog i manipuliranog sadržaja. Iako su takve metode u posljednje vrijeme postale impresivno točne, problem postaje kontradiktorna bitka između alata umjetne inteligencije. Kako se alati za otkrivanje poboljšavaju, tako se poboljšavaju i metode koje se upotrebljavaju za stvaranje sadržaja, što dovodi do kontinuirane igre „mačka i miš”. Kao sektor moramo raditi na budućnosti u kojoj je podrijetlo digitalnih medija točno dokumentirano, počevši od stvaranja medija i nastavljajući se tijekom cijelog životnog ciklusa. EUreka3D primjer je tog proaktivnog pristupa s pomoću detaljne dokumentacije parapodataka. Kako bi se dodatno zaštitila autentičnost digitalne baštine, parapodaci i metapodaci moraju biti sigurno povezani s medijskim sadržajem primjenom kriptografskih metoda.
Gledajući u budućnost: interoperabilnost i standardizacija
Kako bi ta vizija budućnosti postala stvarnost, interoperabilnost i normizacija bit će od presudne važnosti. Cilj je norme JPEG Trust (ISO/IEC 21617) stvoriti standardizirani okvir za ugrađivanje i osiguravanje podataka o podrijetlu u datoteke digitalnih medija. Ovom se inicijativom nastoje uskladiti napori u svim organizacijama i tehnologijama, čime se institucijama diljem svijeta omogućuje učinkovitija razmjena i provjera autentičnih kulturnih zapisa.
Naglasak EUreka3D-a na parapodacima i metapodacima kao temeljnim elementima digitalnog očuvanja upućuje na transparentniju digitalnu budućnost, u kojoj podaci o podrijetlu osiguravaju da kulturna baština ostane pouzdana i dostupna budućim generacijama.
Saznajte više
Ako želite saznati više o EUreka3D-u i njegovim postignućima, saznajte kako je projekt omogućio stvaranje i ponovnu uporabu 3D baštine. Snimku Frederikova govora možete pogledati i na internetskim stranicama EUreka3D.