Sektor kulturne baštine izložen je golemom pritisku zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19. Međutim, kako danas navodimo u manifestu povodom Dana Europe – Kulturna baština: snažan katalizator za budućnost Europe, a nudi i rješenja za izazove s kojima se suočavamo nakon pandemije. U tom manifestu, koji su pokrenuli članovi Saveza za europsku baštinu, neformalne platforme koja okuplja 50 europskih i međunarodnih mreža aktivnih u širem području baštine, utvrđuju se ključni načini na koje sektor kulturne baštine može doprinijeti oporavku Europe te se institucije EU-a pozivaju da taj sektor stave u središte planova za budućnost Europe. U nastavku možete pročitati izjavu u cijelosti – pročitajte, potpišite, podijelite s nama i pridružite nam se dok radimo na jačanju našeg sektora i Europe.
Na ovaj povijesni Dan Europe obilježavamo 70. obljetnicu Schumanove deklaracije i pokretanje procesa europske integracije;
U vrijeme kada se Europa i cijeli planet bore da prevladaju dosad nezabilježenu krizu uzrokovanu virusom bolesti COVID-19 i kada moramo definirati snažne politike za ponovno uspostavljanje i obnovu naših društava i gospodarstava;
imajući na umu da je pandemija snažno i posebno utjecala na golemi svijet kulture i kulturne baštine, što je imalo ozbiljne kulturne, društvene i gospodarske posljedice za stručnjake i volontere u području baštine;
Impresioniran iznimnim naporima koje su akteri u području kulture i baštine uložili kako bi zadržali duh ljudi dijeljenjem pristupa iznimno bogatoj ponudi kulturnih sadržaja;
Mi, predstavnici goleme zajednice kulturne baštine aktivne diljem Europe, okupili smo se pod zastavom Saveza za europsku baštinu kako bismo europskim čelnicima i građanima prenijeli snažnu poruku solidarnosti, nade i jedinstva. Spremni smo doprinijeti neposrednom socijalnom i gospodarskom oporavku Europe, kao i dugoročnom napretku europskog projekta;
Inspirirani vizijom i smjelošću Roberta Schumana i njegovih vršnjaka, prije 70 godina čvrsto vjerujemo da moramo iskoristiti trenutačnu krizu kako bismo kulturu i kulturnu baštinu stavili tamo gdje pripadaju: u samom središtu oživljavanja Europe;
Kao što se pokazalo tijekom Europske godine kulturne baštine 2018., postoji mnogo načina na koje kulturna baština može djelovati kao katalizator pozitivnih promjena.
U ovom manifestu ističemo sedam međusobno povezanih načina na koje je to slučaj:
1) ZDRAVLJE EUROPE
U vremenima zdravstvenih kriza kulturna baština igra, i nastavit će igrati, ključnu ulogu za fizičku i mentalnu dobrobit svakog pojedinca i naših društava u cjelini. Kao što pokazuje bogata literatura i sve više prepoznata u javnom odlučivanju, dobrobit je holistički koncept koji obuhvaća emocionalne, društvene, kulturne, duhovne i ekonomske potrebe, koje pojedincima omogućuju da ostvare svoj puni potencijal i u potpunosti se uključe u društvo. Stoga ulaganje u kulturnu baštinu podrazumijeva ulaganje u javno zdravlje, dobrobit i poboljšanje kvalitete života ljudi.
2) Biti Europa
U vrijeme kada se cijeli svijet suočava s dubokom preobrazbom našeg načina života, naša zajednička kulturna baština i vrijednosti predstavljaju prijeko potrebno uporište i kompas. Oni doista mogu pružiti osjećaj smjera i inspiracije kako bi donijeli prave odluke ispred nas. Kulturna baština osigurava vezu između naših korijena, identiteta i tradicija te šire europske i globalne slike. Sudjelovanje u kulturnoj baštini i sudjelovanje u njoj također nam omogućuje da prihvatimo svoju raznolikost i iskoristimo je kao izvor obogaćivanja i kreativnosti. Kako europski građani osjećaju i razumiju svoju zajedničku baštinu te kako se olakšava taj proces tumačenja baštine, ključno je za budućnost Europe. Zbog toga veća ulaganja u kulturu, obrazovanje, znanost i inovacije moraju biti u središtu promicanja našeg europskog načina života, u njegovoj potpunoj raznolikosti. Zbog toga u budućnosti „Europska unija zajedničkih vrijednosti” mora biti jednako važna kao i europska ekonomska, monetarna ili politička unija.
3) DIGITALNO TRANSFORMIRANJE EUROPE
Pandemija bolesti COVID-19 naglasila je ključnu važnost digitalnog pristupa kulturnoj baštini. U vrijeme kada ljudi nastoje ostati bliže jedni drugima dok su fizički razdvojeni, organizacije kulturne baštine diljem Europe suočile su se s tim izazovom. Europa već ima vodeću ulogu u digitalnoj kulturnoj baštini i ima potencijal za razvoj novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i strojno učenje koje se temelji na humanističkim i etičkim načelima. Sada moramo surađivati kako bismo ubrzali i dodatno poboljšali tu digitalnu transformaciju. Istodobno moramo smanjiti jaz između institucija koje su digitalno opremljene i onih koje to nisu. Moramo demokratizirati pristup našoj baštini kako bismo podržali raznolikost, uključivost, kreativnost i kritički angažman u obrazovanju i razmjeni znanja. Moramo promicati suradnju i eksperimente kojima se jača naš kapacitet za inovacije. Moramo promicati upotrebu digitalne tehnologije i stručnog znanja kako bismo ojačali ulogu naših kulturnih institucija u pričanju naših europskih priča.
4) Sjajna Europa
Iako Europska unija radi na svojem povijesnom „europskom zelenom planu”, moramo osigurati da se u potpunosti uzme u obzir kulturna dimenzija zelene transformacije našeg društva i gospodarstva. Klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju našu kulturnu baštinu, uključujući kulturne krajolike. Međutim, kulturni svijet, sa svojim bogatstvom tradicionalnih znanja i vještina, može se iskoristiti i za daljnje širenje praksi ublažavanja i prilagodbe, što može pomoći u postizanju ambicioznih ciljeva europskog zelenog plana. Snažno podupiremo pozive na „zeleni oporavak” Europe nakon pandemije i uvjereni smo u golem potencijal kulturne baštine za njezino postizanje.
5) REGENERATING EUROPE
Sadašnja povijesna studija „Gradovi kulturne baštine za Europu” pruža čvrste dokaze o jasnim prednostima ulaganja u baštinu za obnovu gradova i regija, kako na individualnoj razini tako i na razini zajednice. S obzirom na izglede za dramatičan gubitak radnih mjesta, pozivamo čelnike i čelnice EU-a da ulažu u obnovu urbanih i ruralnih područja koja se temelji na baštini, čime bi se omogućio i pojačao socijalni i gospodarski oporavak Europe. Na taj će način Europa očuvati mnoga postojeća radna mjesta i s njima povezane vještine, ali i stvoriti nova nagrađivana radna mjesta, od specijaliziranih obrta do sofisticirane upotrebe digitalnih i drugih novih tehnologija. Takav „novi dogovor o kulturnoj baštini” potaknut će društvene i gospodarske inovacije i doprinijeti znatnom poboljšanju našeg životnog okruženja. Veliki potencijal obnove koja se temelji na baštini u povijesnim gradovima, selima i ruralnim područjima diljem Europe doista može postati pravi "izmjenjivač igara" prema zelenijoj i održivijoj Europi.
6) OČEKIVANJE EUROPE
Suočeni s katastrofalnim posljedicama pandemije na turistički sektor zbog ograničenja putovanja i mobilnosti, zbog čega je ugroženo 13 milijuna radnih mjesta u Europi, u potpunosti podupiremo poziv na izradu velikog „plana spašavanja turizma EU-a”. Taj bi plan trebao uključivati posebne mjere za oživljavanje kulturnog turizma, jednog od najvećih i najbrže rastućih turističkih segmenata u svijetu koji čini 40 % ukupnog europskog turizma. Turizmu je potrebna kulturna baština, a kulturnoj baštini turizam. Ali oporavljamo se od ove krize koristeći je kao priliku za promicanje inovativnijih i održivijih oblika turizma. Time ćemo ostvariti trajne koristi za javne i privatne vlasnike lokaliteta baštine i zajednica koje ih okružuju, stvarajući kvalitetnija iskustva i veće uživanje za posjetitelje.
7) Ubrzavanje svijeta
Naposljetku, kao što je pokazala trenutačna kriza, jasna međusobna povezanost i krhkost čovječanstva Europi pružaju jedinstvenu priliku da ojača svoju pozitivnu i konstruktivnu ulogu u svijetu. Kultura i kulturna baština ključni su pokretači jačanja poštovanja, razumijevanja i povjerenja kao preduvjeta za globalnu solidarnost i suradnju. Europa bi stoga trebala iskoristiti svoje bogate kulturne resurse kako bi se zalagala za taj proces.
S obzirom na navedeno, moramo hitno i zajednički mobilizirati transformacijsku snagu kulture i kulturne baštine kako bismo pružili smisao i nadahnuće zelenom i uključivom oporavku Europe nakon pandemije. Zajedno možemo iskoristiti njihov puni potencijal za bolju budućnost naše Europe.
ACCR (Udruga centara Culturels de Rencontres)
ACE (Vijeće arhitekata Europe)
AEERPA (Europsko udruženje društava za obnovu arhitektonske baštine)
CIVILSCAPE (Europska konvencija o krajobrazu)
EAA (Europsko udruženje arheologa)
E.C.C.O. (Europska konfederacija konzervatorsko-restauratorskih organizacija)
ECF (Europska kulturna zaklada)
ECOVAST (Europsko vijeće za selo i mali grad)
ECTN (Europska mreža za kulturni turizam)
ECTP-CEU (Europsko vijeće prostornih planera)
EFAITH (Europska federacija udruženja industrijske i tehničke baštine)
EFFORTS (Europska federacija utvrđenih područja)
EHHA (Europska udruga povijesnih kuća)
EHTTA (Europska udruga povijesnih termalnih gradova)
ELO (Europska organizacija vlasnika zemljišta)
EMA (Europska muzejska akademija)
EMF (Europski muzejski forum)
EMH (Europska pomorska baština)
ENCATC (Europska mreža centara za osposobljavanje u području kulturne uprave)
ENCoRE (Europska mreža za obrazovanje u području očuvanja i obnove)
ERIH (Europska ruta industrijske baštine)
ETC (Europska putnička komisija)
EUROCLIO (Europska udruga nastavnika povijesti)
EUROCITIES (Mreža velikih europskih gradova)
EUROPA NOSTRA (Glas kulturne baštine u Europi)
EWT (Europski zidani gradovi)
FEDECRAIL (Europska federacija muzejskih i turističkih željeznica)
FEMP (Europska federacija za vještine arhitektonske baštine)
FRH (Budućnost vjerske baštine – Europska mreža povijesnih mjesta bogoslužja)
Heritage Europe-EAHTR (Europska udruga povijesnih gradova i regija)
ICOM (Međunarodno vijeće muzeja)
ICOMOS (Međunarodno vijeće za spomenike i lokalitete)
IFLA Europe (Međunarodna federacija krajobraznih arhitekata)
Interpret Europe (Europsko udruženje za usmeno prevođenje baštine)
INTO (Međunarodna organizacija nacionalnih trustova)
ISOCARP (Međunarodno društvo gradskih i regionalnih planera)
NECSTouR (Mreža europskih regija za održiv i konkurentan turizam)
NEMO (Mreža europskih muzejskih organizacija)
OWHC (Organizacija gradova svjetske baštine)
Perspektiva (Udruga povijesnih kazališta u Europi)
RANN (Réseau Art Nouveau Network)
Mreža baštine jugoistočne Europe (Mreža jugoistočne europske baštine)
TICCIH Europe (Međunarodni odbor za očuvanje industrijske baštine)
Transeuropske dvorane (TEH)
Radna skupina UIA-e za područje baštine 1 (Međunarodni savez arhitekata)
Ovaj EUROPE DAY MANIFESTO pokrenuli su članovi Europskog saveza za baštinu, neformalne platforme koja okuplja 50 europskih i međunarodnih mreža aktivnih u širem području baštine. Članovi Saveza za europsku baštinu vrlo su velika izborna jedinica koju čine deseci milijuna europskih građana. Od njezina pokretanja u lipnju 2011. koordinaciju Saveza osigurava Europa Nostra.