Kako ste ušli u svoju profesiju?
Imam diplomu iz humanističkih znanosti i stručnjak sam za računalne znanosti. Svoj rad započeo sam 1980. godine na Sveučilištu Sapienza u Rimu i dugi niz godina primjenjujem svoju stručnost u muzejskom obrazovanju i ICT-u.
Na Sveučilištu sam bila direktorica e-učenja, Školskog i muzejskog obrazovnog laboratorija te Laboratorija za umjetnost i medicinske humanističke znanosti. Bio sam i koordinator projekta Erasmus EDMUSE: Obrazovanje i muzej-Digitalna kulturna baština za znanstveno učenje. Bio sam glavni istraživač za istraživanje ponovne uporabe digitalne kulturne baštine u školama, medicinskom i zdravstvenom sektoru te drugim okruženjima za učenje.
Na čemu trenutačno radite?
U mojem istraživačkom projektu i aktivnostima primjenjuju se pedagoške metode kojima se slike muzejskih predmeta koriste kao alati za učenje, socijalnu uključenost i ograničavanje stresa u prethodno navedenim okruženjima. Projektom se analizira utjecaj korištenja umjetnosti za poboljšanje životnih vještina u skupini sudionika, a dizajniramo i repozitorij povezan s digitalnim knjižnicama za izdvajanje slika umjetničkih djela ili fotografija. Cilj je imati digitalnu platformu na kojoj stručnjaci mogu odabrati objekte i naznačiti važnost tih objekata u odnosu na vještine (promatranje, rješavanje problema, empatija, na primjer).
Koji su neki od izazova u vašoj ulozi? Koji su vam najdraži elementi?
Uživam u integraciji disciplina koje sam studirao kako bih osmislio multidisciplinarne projekte i uključio istraživače koji rade u različitim područjima znanja i imaju različita stajališta. Time se omogućuje odgovor na potrebe kao što je upotreba umjetnosti za učenje u medicinskom i zdravstvenom sektoru te upotreba digitalnih kulturnih predmeta za stvaranje aktivnosti na mjestima koja nisu muzeji radi promicanja dobrobiti.
Koja je bila vaša motivacija za članstvo u Vijeću članova?
Često surađujem na međunarodnoj razini i smatram da je važno razmjenjivati iskustva radi promicanja novih aktivnosti kojima se može poduprijeti ponovna upotreba digitalne kulturne baštine. Prethodno sam sudjelovao u projektu koji je bio usmjeren na integraciju digitalnih resursa Sapienze u Europeanu i smatram da je riječ o vrlo važnoj inicijativi.
Sudjelovanje u svojstvu savjetnika za članove omogućuje mi da učim od drugih kolega i podijelim svoje iskustvo kako bih predložio načine na koje bismo kulturnu baštinu mogli unijeti u nove kontekste.
Što namjeravate učiniti kao član Vijeća?
Želio bih promicati upotrebu digitalne kulturne baštine za potporu dobrobiti i njezinoj primjeni u medicinskom i zdravstvenom sektoru kao alata za učenje i ograničavanje stresa. Smatram da je taj „novi” način korištenja kulturne baštine vrlo važan za postizanje ciljeva Programa UN-a do 2030. u pogledu promicanja dobre kvalitete života europskih građana.