Dobitnici bespovratnih sredstava
Za ovogodišnji program bespovratnih sredstava za istraživanje, treći godišnji poziv Europeane, pozvali smo znanstvenike na početku karijere da se prijave s projektnim prijedlozima povezanima s temom Prvog svjetskog rata. Primili smo visokokvalitetne odgovore iz cijele Europe i sa zadovoljstvom objavljujemo pobjednike: Berber Hagedoorn, Saverio Vita i Elizabeth Benjamin.
Pobjednički prijedlozi
dr. Berber Hagedoorn, Sveučilište u Groningenu, Nizozemska
Europeana 1914. – 1918.: AV Storytelling Data in a European Comparative Perspective (Pripovjedački podaci u europskoj komparativnoj perspektivi).
Ovaj projekt koristi znanost o podacima i kvalitativnu analizu kako bi razumio i mapirao kako se zbirka Europeana 1914-1918 koristi za kreativne prakse pripovijedanja priča, za dijeljenje i kontekstualizaciju audiovizualnog sadržaja i za uključivanje ljudi. Konkretno, analiza sentimenta i modeliranje tema (s opisima s komentarima) pružit će novo razumijevanje načina na koji stvaratelji dijele i kontekstualiziraju sadržaj radi uspješnog angažmana korisnika, kategorizirajući važne teme i kreativne narativne strategije. Ankete namijenjene profesionalnim pripovjedačima diljem Europe pomoći će u otkrivanju onoga što motivira (ponovno) korištenje materijala iz zbirke Europeana 1914-1918 u kreativne svrhe pripovijedanja; način na koji proizvođači dijele i kontekstualiziraju sadržaj kako bi se postigao uspješan angažman korisnika; i kako proizvođači percipiraju platformu kao učinkovit alat za pripovijedanje. Organizirat će se kokreativni laboratorijski sastanci kako bi se razumjelo kako 40-60 (digitalnih) humanističkih znanstvenika koristi Europeanu 1914-1918 za interakciju sa sadržajem i njegovu ponovnu upotrebu, s naglaskom na pripovijedanje (budući da su i akademici pripovjedači), pretraživanje i istraživanje, mjerenje angažmana praćenjem očiju, promatranjem sudionika i upitnicima nakon zadataka.
Pitali smo dr Hagedoorn o svom projektu i što joj znači Europeana stipendija za istraživanje:
_„Moj je rad usmjeren na razumijevanje motivacija za upotrebu internetskih platformi u današnjem gospodarstvu pozornosti te načina na koji medijski djelatnici dijele i kontekstualiziraju sadržaj za kreativne prakse pripovijedanja priča i uspješno sudjelovanje korisnika. Studija će pružiti daljnji uvid u to kako Europeana funkcionira kao kreativni alat za pripovijedanje. Ovdje ću pisati o svojim istraživačkim aktivnostima .
Kao stručnjak za audiovizualne izvore, kulturnu memoriju i digitalnu baštinu, stipendija je vrlo uzbudljiva prilika za nastavak istraživanja digitalnih humanističkih znanosti s Europeanom, na europskoj usporednoj razini. Nadalje, kao rani karijerni učenjak, to mi omogućuje da napravim važan korak u svojoj karijeri s istraživanjem velikog i širokog utjecaja.
Vjerujem da je u današnjem "post-truth", preopterećenom informacijskom okruženju, ključno da stvorimo više uvida i transparentnosti u procese odabira, pristranosti i stvaranja značenja oko audiovizualnih medija. Važno je podržati znanstvenike koji provode istraživanja koja se kritički bave prikupljanjem, odabirom i (ponovnom) uporabom podataka. Pronalaženje podataka i društvo temeljeno na podacima inovativno je područje studija koje se brzo razvija, a dodjela financijskih sredstava za istraživačke projekte u području digitalnih humanističkih znanosti pomaže humanističkim znanstvenicima da budu dio te inovacije.”_
Dr. Saverio Vita, Sveučilište u Bologni, Italija,
Nadogradnja povijesti. Dnevnici s ratnog bojišta.
Projekt je usmjeren na dnevnike europskih vojnika u zbirci Europeana 1914. – 1918., koji uključuju veliku količinu tekstova vojnika (posebno na talijanskom, francuskom i engleskom jeziku), kao i zbirku pisama iz rovova Isaaca Rosenberga. Obradit će se Rosenbergova pisma i najmanje osam dnevnika na talijanskom i francuskom jeziku.
Materijali će biti raspoređeni na platformi StoryMap, naglašavajući različite itinerere koje je putovao jedan vojnik. Svaki itinerar započet će uvodom (povijesnim i jezičnim komentarom, kako na talijanskom tako i na engleskom jeziku) i bit će obogaćen drugim medijima s platforme Europeana Collections, kao i tekstom samog dnevnika. Itinerari će biti vidljivi odjednom, ili jedan po jedan, kako bi se istaknulo moguće preklapanje putova i otkrile razlike.
Dr. Vita je komentirao: „S obzirom na to kako je Prvi svjetski rat utjecao i na veliku povijest i na privatni život, cilj je projekta podijeliti istraživanja usmjerena na dnevnike europskih vojnika kako bi bili dostupni akademskoj i široj javnosti.
Primanje ove potpore mi puno znači. Profesionalno, čast je biti izabran od strane takve prestižne zaklade. Ona pruža stvarnu priliku da se aktivno uključimo u očuvanje našeg sjećanja u vrijeme kada se Europa mora prepoznati kao čvrsta zajednica. Mnogi ljudi su hodali našim ulicama i nastavit će to činiti: I vojnici i obični ljudi.
Primanje sredstava za istraživanja u području digitalnih humanističkih znanosti ključno je jer humanistička istraživanja imaju slične potrebe kao primijenjene znanosti. Istraživačima u području digitalnih humanističkih znanosti potrebna je ažurirana tehnologija kako bismo mogli širiti humanističko znanje raširenim mrežama i učinkovitije se angažirati u našem društvu.”_
Elizabeth Benjamin, Sveučilište Coventry, UK
Return to Sender: Mapiranje putovanja sjećanja u arhivu razglednice Europeana 1914-1918.
Ovaj projekt predlaže originalnu, dinamičnu vizualizaciju razglednica u zbirci Europeana 1914-1918. Metapodaci razglednica upotrijebit će se za izradu interaktivne internetske stranice na kojoj će se iscrtati njihov transnacionalni pokret i istražiti narativi rata i sjećanje na njih.
Praćenjem detalja sadržaja i putovanja razglednica kroz i nakon trajanja i lokacija sukoba, kao i pozivanjem suvremenih bilješki i novih narativa, projektom se nastoje otkriti nova saznanja o učincima rata na kretanje, komunikaciju i stvaranje kulturne baštine.
Prema riječima dr. Benjamina: „Otkrivanje narativa razglednica koje utjelovljuju pokrete omogućuje nam da ispitamo učinke rata na međunarodna putovanja. To uključuje sociokulturni učinak ograničenja kretanja i prisilnog kretanja oružanih snaga i osoba koje bježe od sukoba.
Sloboda kretanja važan je dio europske kulture, posebno danas s porastom populizma i rizikom od nejedinstva. Gledat ćemo u vrijeme kada je pokret bio ograničen ili nametnut, kako bismo razumjeli našu zajedničku povijest i naglasili potrebu za međunarodnom suradnjom. Cijenimo potporu interdisciplinarnih projekata poput naših, koji objedinjuju različite pristupe kako bi istaknuli važnost arhiva za suvremeno društvo.
Važno je poduprijeti razvoj novih digitalnih alata za gledanje na društvo. Konkretno, dodjeljuju se financijska sredstva kao što su bespovratna sredstva za istraživanje Europeana, kojima se promiču alati koji su otvoreni, dostupni i upotrebljivi u okviru akademskog istraživanja i izvan njega. Upotrebom novih tehnologija možemo steći nove perspektive o važnim pitanjima, što pak uključuje istraživanje u društvo.
Pratite Europeana Research za ažuriranja
Zahvaljujemo svima koji su podnijeli prijedlog za ovogodišnji Program bespovratnih sredstava za istraživanje. Tri financirana projekta započet će u siječnju 2019. Pratite @EurResearch na Twitteru i pratite našu stranicu Europeana Research za najnovije informacije o tim projektima i budućim mogućnostima financiranja.