Zaklada Europeana ponosna je na uvođenje zajedničkog europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu, vodeće inicijative Europske unije za ubrzanje digitalne transformacije sektora kulturne baštine. Sastoji se od najsuvremenije infrastrukture, dinamične zajednice i niza proizvoda, okvira i alata koji olakšavaju otvorenu i pouzdanu razmjenu podataka o baštini diljem Europe, podatkovni prostor osnažuje sektor prilikama za izgradnju kapaciteta i podupire digitalne strategije za kulturnu baštinu u Europi.
Podatkovni prostor također pruža priliku sektoru kulturne baštine da se prilagodi i aktivno doprinese sveobuhvatnoj „trostrukoj transformaciji” Europe, pri čemu digitalni, zeleni i društveni pristupi nude način za svladavanje izazova s kojima se kontinent i svijet danas suočavaju.
Istraživanje doprinosa podatkovnog prostora trostrukoj transformaciji Europe i izazova s kojima se ona suočava tema je novog rada koji su sastavili glavni direktor Zaklade Europeana Harry Verwayen i voditeljica vanjskih odnosa i zagovaranja Lorena Aldana. Naslov „Prema trostrukoj tranziciji koja se temelji na baštini u Europi: Europeana i zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu”, objavljen je u Godišnjaku za kulturnu politiku, časopisu otvorenog pristupa koji je objavio Institut für Kulturpolitischen Gesellschaft, a uredili su ga Simon Sievers, Sophie Pfaff i Katherine Heid.
U dokumentu se naglašava kako kulturna baština može potaknuti digitalnu, zelenu i društvenu transformaciju Europe, naglašavajući ulogu podatkovnog prostora u stvaranju jedinstvene digitalne infrastrukture koja poboljšava pristup kulturnim podacima, potiče održivost i promiče socijalnu uključenost. Integriranjem kulturne baštine u šire političke okvire u dokumentu se zagovara kohezivan pristup trostrukoj tranziciji Europe.
Izdanje za 2023./2024. usmjereno je na „Kulturu (kulture) digitalizacije”, pri čemu sudionici i sudionice ističu mogućnosti, rizike, izazove i mogućnosti djelovanja za kulturne aktere u digitalnom dobu, donose zaključke o trenutačnom stanju kulturne prakse i infrastrukture te predstavljaju mogućnosti za njihov daljnji razvoj.
Pozivamo vas da pročitate cijeli članak (koji započinje na stranici 465.) i saznate više o zajedničkom europskom podatkovnom prostoru za kulturnu baštinu!