Inicijativa Europeana, zajedno sa svojim partnerima, predvodi uvođenje zajedničkog europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu, vodeće inicijative Europske unije za ubrzanje digitalne transformacije europskog sektora baštine i poticanje ponovne uporabe sadržaja kulturne baštine.
Budući da podatkovni prostor donosi uzbudljive nove mogućnosti, mijenja se i krajolik oko nas. Pridružile su nam se druge inicijative posvećene društvenim promjenama putem digitalne kulturne baštine, kao što je Europski oblak za suradnju u području kulturne baštine. Dok upravljamo podatkovnim prostorom, decentralizacija, otvorenost i interoperabilnost sve su važniji za naš rad. Isto vrijedi i za suradnju s partnerima koji su, kao i mi, predani osnaživanju ekosustava digitalne baštine.
Podatkovni prostor za kulturnu baštinu, zajedno s 13 sektorskih i interoperabilnih podatkovnih prostora, ključan je u ambiciji Europe za uspješno društvo temeljeno na podacima. Podatkovni prostor financira se u okviru programa Digitalna Europa Europske unije. S obzirom na to da je u središtu inicijative Europeana, podatkovni prostor bit će suvereni podatkovni ekosustav, otvoreno i otporno zajedničko dobro za korisnike europskih kulturnih podataka, u kojem vlasnici podataka, za razliku od platformi, imaju kontrolu nad svojim podacima te nad time kako, kada i s kime se dijele. U okviru oblaka za suradnju, koji se financira iz programa Obzor Europa, razvit će se digitalna infrastruktura posebno namijenjena stručnjacima u području baštine, znanstvenicima i istraživačima za pristup naprednim alatima i uslugama za digitalizaciju radi očuvanja i očuvanja.
Inicijativa Europeana pozdravlja povećana ulaganja Europske unije u digitalnu transformaciju našeg sektora te se i dalje zalaže za održivo i koordinirano financiranje zdravog i kohezivnog ekosustava baštine. Dok upravljamo podatkovnim prostorom i ostajemo vjerni našoj suradničkoj prirodi, veselimo se radu na tim ciljevima u kombinaciji s postojećim i novim inicijativama kao što je budući oblak.
Različite misije, komplementarni ciljevi
Podatkovni prostor bit će glavna ulazna točka za podatke o kulturnoj baštini koje nastavnici, kreativci, šira javnost i drugi podatkovni prostori i inicijative mogu ponovno upotrijebiti. Oblak će biti jedinstvena kontaktna točka za stručnjake za pristup podacima, alatima i uslugama za unapređenje znanosti o baštini. Kao takav, podatkovni prostor i budući oblak imaju komplementarna, ali različita područja primjene. Također su u različitim fazama zrelosti: iako podatkovni prostor ulazi u drugu godinu provedbe, oblak će se definirati od 2024. nakon dva trenutačno otvorena poziva na financiranje.
Inicijativa Europeana posvećena je izgradnji veza između njih od samog početka njihova razvoja. Zajedničkim radom možemo udružiti resurse, maksimalno povećati potporu našem sektoru i doprijeti do šire i raznolikije publike. Konkretno, vidimo tri glavna područja u kojima se podatkovni prostor i budući oblak mogu međusobno podržavati: zajednica, podaci i upravljanje.
Zajednica
Tijekom posljednjih 15 godina inicijativa Europeana učvrstila je snažnu, raznoliku i aktivnu zajednicu digitalne baštine. Europeana Network Association okuplja stručnjake iz cijele Europe koji rade u području digitalne kulturne baštine - od studenata i ljubitelja umjetnosti do stručnjaka, stručnjaka i istraživača. Organizirane u specijaliziranim zajednicama i tematskim skupinama, one njeguju i razmjenjuju stručno znanje i podupiru izgradnju kapaciteta u tom sektoru. Forum agregatora Europeana paneuropski je i međusektorski ekosustav agregatora koji imaju ključnu posredničku ulogu između institucija kulturne baštine i Europeane. Svaki agregator neovisan je subjekt, ali u nekim slučajevima, uz objedinjavanje podataka za Europeanu i podatkovni prostor, ispunjava i nacionalni mandat. Ta zajednica dijeli vjerodostojne, pouzdane i pouzdane podatke s Europeanom i podupire razmjenu znanja i izgradnju kapaciteta među njihovim mrežama baštinskih institucija.
Vjerujemo da se budući oblak može temeljiti na tom postojećem i opsežnom ekosustavu Europeane. Razvoj jasnog diskursa kojim se naglašavaju razlike i komplementarnosti podatkovnog prostora i oblaka bit će ključan za izbjegavanje zabune među korisnicima. Isto tako, aktivnosti pod vodstvom zajednice i napori za izgradnju kapaciteta trebali bi se u najvećoj mogućoj mjeri provoditi koordinirano.
Podaci
Podatkovni prostor temelji se na postignućima Europeane u području otvorenih podataka i agregiranja podataka. Povećat će količinu i kvalitetu podataka te raditi na novim i decentraliziranijim mehanizmima razmjene podataka. Očekuje se da će oblak povezati podatke iz različitih izvora, u različitim formatima i staviti na raspolaganje u skladu s različitim uvjetima ponovne uporabe.
Podaci dostupni u podatkovnom prostoru trebali bi se slobodno i sigurno prenositi u oblak kako bi se istraživačima i znanstvenicima omogućilo da surađuju s njime, obrađuju ga i obogaćuju s pomoću alata i usluga u oblaku. S druge strane, podatkovni prostor trebao bi omogućiti pristup rezultatima istraživanja i podacima generiranima u oblaku te ih obogatiti. Interoperabilni okviri, podatkovni modeli i mehanizmi usklađivanja bit će ključni za takav protok podataka.
Mreža agregatora Europeane može imati ključnu ulogu u tom procesu i doprinijeti izgradnji kapaciteta institucija kulturne baštine za razmjenu podataka u podatkovnom prostoru i oblaku. Tijekom godina Europeana agregatori razvili su i usavršili učinkovite radne procese i alate, iskustvo u modeliranju, obogaćivanju i obradi podataka te razvoju standarda i ontologije.
Cjelokupni portfelj podatkovnog prostora, koji bi se trebao razvijati prema decentraliziranijem i semantičkom modelu, proširit će se kako bi se ispunili zahtjevi budućeg oblaka. Slično tome, oblak bi u svoj tijek rada mogao uključiti alate iz agregacijskog okruženja Europeane; a njegovi alati i usluge mogli bi uvelike koristiti podatkovnom prostoru i olakšati cirkulaciju podataka između obaju okruženja.
U konačnici, alati i usluge razvijeni u podatkovnom prostoru i oblaku trebali bi slijediti ista razvojna načela - kao što je otvoreni kod - i temeljiti se na načelima pronalaženja, dostupnosti, interoperabilnosti i ponovne uporabe (FAIR).
Upravljanje
Upravljanje podatkovnim prostorom uključuje tri stupa inicijative Europeana (Zaklada Europeana, Udruženje mreže Europeana i Forum agregatora Europeana), zajedno s partnerima konzorcija, Europskom komisijom i državama članicama EU-a. U budućnosti će se njegovo upravljanje i djelovanje otvoriti novim akterima kako bi se potaknulo zajedničko stvaranje i preuzimanje odgovornosti.
Budući da oblak u narednim godinama uspostavlja svoju upravljačku strukturu, podatkovni prostor može biti model za razmatranje uključivog i participativnog pristupa upravljanju koji okuplja širok raspon aktera.
Budućnost
Dugoročno će i podatkovni prostor i oblak trebati osigurati njihovu održivost i stalna ulaganja Europske unije i njezinih država članica. To će uvelike ovisiti o njihovoj sposobnosti da pokažu različite, ali komplementarne načine stvaranja vrijednosti i učinka te da održe smislene veze između njih i s ostatkom ekosustava baštine. To će uključivati suradnju i suradnju s akterima kao što su EIT Culture &, Kreativnost, centar europske baštine i Europski oblak za otvorenu znanost te smo uzbuđeni zbog tih mogućnosti.