Radna skupina za okolišnu održivost već više od godinu dana istražuje sektor GLAM-a kako bi bolje razumjela okolišno održive prakse diljem Europe. Zadovoljstvo nam je podijeliti zaključke koje smo dosad imali u privremenom izvješću, koje je osmišljeno kao alat za zajedničko stvaranje i osposobljavanje s GLAMS-om diljem Europe. Cilj mu je pružiti potporu stručnjacima za digitalnu baštinu razmjenom iskustava, ideja i prijedloga za održive procese digitalizacije, za koje se nadamo da će ih moći usvojiti u suradnji sa svojim lokalnim zajednicama.
U izvješću se analiziraju doprinosi više od 100 ispitanika iz 24 europske zemlje i šest zemalja diljem svijeta. Na taj način nastojimo bolje razumjeti utjecaj na okoliš koji je proizašao iz procesa digitalizacije koji slijede stručnjaci u tom sektoru.
Naša prva tri istaknuta mjesta
U našoj analizi podataka istražuju se trendovi i prakse institucija kulturne baštine koji im mogu omogućiti da u svim trima fazama svojih procesa digitalizacije iskoriste manje energetskih i materijalnih resursa, od odabira onoga što će digitalno očuvati do svojih praksi digitalnog očuvanja do stavljanja sadržaja na raspolaganje i pristupačne krajnjim korisnicima. Tri ključne spoznaje su nam stvarno ušle u oči.
1. Velik interes za okolišnu održivost u praksama digitalnog očuvanja dolaze od pojedinačnih stručnjaka. Kad je riječ o organizacijama, knjižnice su u vodstvu.
Zapanjujući postotak od 48,6 % odgovora dostavili su pojedinci, dok je 51,4 % odgovorilo u ime svoje organizacije. Taj postotak može odražavati nižu razinu osviještenosti o održivosti digitalizacije i integracije u organizacijske procese te naglašava osobni interes i znanje pojedinačnih stručnjaka.
Kad je riječ o organizacijama, čini se da knjižnice predvode interes i djelovanje u tom području jer je 33,33 % ispitanika odgovorilo u ime te vrste institucije.
2. Više od polovine ispitanih institucija u svoje strategije uključuje okolišnu održivost
Dobra je vijest da više od polovine ispitanika (50,65 %) navodi da je okolišna održivost na neki način uključena u njihovu organizacijsku strategiju. To znači da postoji barem prvorazredna upoznatost s konceptom, što bi moglo olakšati više djelovanja u budućnosti.
3. Pristupačnost krajnjih korisnika čini se visokoprioritetnom, ali međuinstitucijska interoperabilnost pojačava se
Glavni je cilj većine projekata digitalizacije učiniti digitalna sredstva široko dostupnima za javnu uporabu, stoga su pristupačnost i interakcija krajnjih korisnika od presudne važnosti. Većina institucija kulturne baštine koje su odgovorile na anketu nudi ljudima mogućnost preuzimanja digitalnog materijala sa svoje digitalne platforme (74,14 %). Međutim, obično ne nude ljudima izbor u obliku datoteke koju mogu preuzeti (55 %). To znači da korisnici ne mogu kontrolirati težinu i potražnju za energijom za uštedu tog materijala u svojim uređajima.
Na međuinstitucijskoj razini više od polovine ispitanika bavi se nekom vrstom aktivnosti kako bi obogatili kvalitetu svojih metapodataka i povećali interoperabilnost. To uključuje razvoj zajedničkih standarda ili međusobno povezivanje sadržaja označivanjem, povećanje energetske i resursne učinkovitosti postupka.
Saznajte više
Privremeno izvješće možete pročitati u cijelosti kako biste otkrili detaljne nalaze.
Završno izvješće s cjelovitom analizom rezultata ankete bit će objavljeno u jesen 2024. Nakon te ključne etape Radna skupina usredotočit će se na široku razmjenu znanja i najboljih praksi proizašlih iz te vježbe među institucijama i stručnjacima putem niza radionica.
Ako ste zainteresirani za ovu temu i želite dobiti više informacija o tome kako joj doprinijeti i iskoristiti je, obratite se Evangeliji Paschalidou, predsjednici Radne skupine za praksu održivosti okoliša: [email protected].
Također se možete pridružiti Zajednici za klimatsku politiku putem udruge Europeana Network i dobiti najnovije vijesti i aktivnosti povezane s održivošću u području digitalne kulturne baštine!